Država će za osmi paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva izdvojiti 296 milijuna eura, rekao je u srijedu na vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost paketa iznosi 296,2 milijuna eura, a obuhvaća niz ciljanih mjera za koje se očekuje da će imati učinak na kućne budžete građana, poslovanje malih poduzeća, javne i neprofitne institucije, studente, umirovljenike, branitelje i poljoprivrednike.
Za cjenovno pristupačnu energiju namijenjeno je 140 milijuna eura. Postojeće mjere produžuju se do 30. rujna ove godine, čime se osiguravaju nepromijenjene cijene električne energije za kućanstva, kao i za mikro, male i srednje poduzetnike s potrošnjom do 250 tisuća kilovatsati, stabilne cijene plina i toplinske energije za građane i javne ustanove poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i druge, rekao je Plenković.
Potpore umirovljenicima iz “osmog paketa” vrijedne su 62,5 milijuna eura. Svi umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji su bili u isplati za veljaču 2025. dobit će jednokratnu isplatu od 50 eura. To se odnosi na više od 1,2 milijuna korisnika. Isplata će se obaviti najkasnije do kraja travnja. Ovo je jedanaesti paket pomoći za umirovljenike u posljednje četiri godine, čime ukupna vrijednost potpore iznosi 773,5 milijuna eura.
Za 105 tisuća socijalno najugroženijih korisnika, osigurane su mjesečne naknade za troškove energije energiju u iznosu od 70 eura, u razdoblju od travnja do rujna. Za to je osigurano 62,2 milijuna eura.
Za oko 15 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja osigurana je jednokratna potpora od sto eura, kao pomoć u ublažavanju rasta životnih troškova. Ukupna iznos naknade je 1,5 milijuna eura.
Potpore za javni prijevoz ukupno su vrijedne deset milijuna eura pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica.
Za potporu proljetnoj sjetvi namijenjeno je 20 milijuna eura. Namijenjena je poljoprivrednicima, za sufinanciranje proizvodnih troškova poput sjemena, gnojiva i goriva.
Nastavljaju se i potpore studentima te je 4,5 milijuna eura namijenjeno potporama studentskim centrima, čime se sprečava rast cijena studentske prehrane. Cijena obroka ostaje nepromijenjena za 111 tisuća studenata u 25 gradova i iznosi 0,86 eura.
“Ovo je cjelovit i ciljan paket kojim pomažemo svima kojima je to u ovom trenutku potrebno i osiguravamo kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je premijer Plenković.
Posebno je naglasio pomoć umirovljenicima i onima koji teže žive.
Ukupna vrijednost svih dosadašnjih vladinih paketa pomoći građanima i gospodarstvu je prema njegovim riječima 8,3 milijarde eura.
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade RH osvrnuo se i na nekoliko aktualnosti protekloga tjedna, prenosi HRT.
– Tada smo imali dan otvorenih vrata za veliki broj zgrada, javnih, obrazovnih, zdravstvenih, kulturne baštine, sakralne baštine, koji su obnovljeni, zahvaljujući aktivnostima Vlade i svih krajnjih korisnika u proteklih nekoliko godina, ustvrdio je premijer.
– Do sada smo na obnovu investirali 3,5 milijardi eura, kazao je.
– Zahvaljujem i svim našim sugrađanima na razumijevanju, strpljenju i podršci, poručio je.
– Mislim da je malo tko svjestan što znači koliko je to projekata na terenu, koliko je to pripreme projekata, građevinskih aktivnosti, nadzora, kontrola, pribavljanja financijskih sredstava. Ovakvu situaciju zaista je malo tko očekivao u samom centru glavnog grada i u okolnim dijelovima oko Zagreba, rekao je Plenković.
– Taj proces se dobro nastavlja i on će se privoditi kraju u sljedećim godinama, kazao je.
Sjednica Europskog vijeća
– Prošlog tjedna održana je redovita sjednica Europskog vijeća na kojem je ključna tema bila Ukrajina, europska obrana, konkurentnost, migracije. Bila je to prilika i za sastanke posebne s predsjednicom Komisije, povjerenikom za obranu, povjerenikom za energetiku, o strateškim pitanjima koja su važna i za Hrvatsku, osobito u kontekstu snažne odrednice svih šefova država i vlada da se u sljedećim godinama puno više investira u obrambene sposobnosti država članica, nastavio je.
U travnju posljednji Rafale
Kazao je kako je prošlog tjedna je stigao 11. Rafale, a u travnju će doći i posljednji.
– Time ćemo kompletirati veliki strateški projekt naše Vlade, prve Vlade koja presjekla tu raspravu, trebaju li nam uopće novi borbeni zrakoplov, a onda kad smo odlučili da trebaju, da smo do kraja doveli tu zahtjevnu nabavu kakvu još kao sustav nismo poznavali i time omogućili Hrvatskoj potpuno drugu poziciju u smislu njezine percepcije sposobnosti i kompatibilnosti s našim saveznicima, nastavio je premijer.
– Predložili smo našim kolegama da se na idućem Europskom vijeću povede rasprava i o stanju na jugoistoku Europe, osobito u Bosni i Hercegovini. To je tema koju sam ja kandidirao, a predsjednik vijeća Kosta je prihvatio, naglasio je.
Zahvalio je potpredsjedniku Medvedu, koji je dočekao četvrtu skupinu ranjenika iz Ukrajine koji su došli u Hrvatsku na liječenje i rehabilitaciju.
– Njih je jučer došlo sedamnaest, do sada ih je ranije došlo pedeset i pet. Od tih pedeset i pet ih je dvanaest još u Hrvatskoj, kazao je.
Milijun eura za Hrvate izvan domovine
Za realizaciju triju projekata, koje je Vlada na sjednici u srijedu proglasila od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u ovoj će se godini osigurati ukupno 1.050.000 eura.
Prvi je projekt, vrijedan 500.000 eura, “Izgradnja Trga 106. brigade HVO-a Orašje“, čime će se odati počast i sjećanje na branitelje koji su u Domovinskom ratu obranili grad Orašje, Posavinu i taj dio Bosne i Hercegovine.
Za izgradnju Pastoralno-edukacijskog centra “Sv. Ivan XXIII.” u Čapljini, čija je izgradnja predviđena do 2028., izdvojit će se također 500.000 eura, kako bi se osigurao prostor za susrete, edukaciju, duhovne aktivnosti te stvaranje novih kreativnih i kulturnih sadržaja.
Treći je projekt, za koji će se izdvojiti 50.000 eura, potpora dvomjesečniku “Hrvatski glasnik“, kao jedinom tiskanom glasilu na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori koji izlazi 20 godina.
Vlada je donijela i odluku o nastavku potpore projektu od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske “Rasti gdje si posijan – vrtići na hrvatskom jeziku: izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija” za koji će se u ovoj godini osigurati 400.000 eura.
Projektom je predviđena obnova i dogradnja dječjih vrtića “Marija Petković – Sunčica“ u Subotici „Anđeli čuvari“ u Tavankutu i “Marija Petković – Biser“ u Subotici.
Taj je projekt Vlada 2023. proglasila projektom od strateškog značaja za Hrvate izvan RH za što je tada osigurano 960.000 eura, a u međuvremenu je došlo do dodatnih nepredviđenih troškova izgradnje.
Donesena je i odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za ovu godinu.
Ono će razmotriti sve programe i projekte pristigle na javni natječaj te Vladi predložiti način raspodjele sredstava, a ukupno je u ovoj godini za tu svrhu osigurano 9,5 milijuna eura na poziciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Poticajna stanogradnja
Vlada je na sjednici u srijedu donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030., a u Sabor je uputila izmjene Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji radi ublažavanja negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve nekretnine i povećanja ponude priuštivih stanova.
“Priuštivo stanovanje jedna je od ključnih tema za Hrvatsku i mlade. Nastojimo kombinacijom mjera ostvariti tri cilja – povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti stanovanja te korištenje prostora u funkciji stanovanja”, kazao je premijer Andrej Plenković govoreći o Nacionalnom planu stambene politike RH do 2030.
Uz njega je Vlada donijela i Akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027. kojim se donosi niz mjera za povećanje dostupnosti stanova, posebice za one, dodao je Plenković, koji imaju primanja ispod prosjeka, ali iznad granice siromaštva.
“Nacionalni plan je važan i za naše šire ciljeve. Demografska revitalizacija je jedna od najvažnijih tema za hrvatski narod, društvo, državu pa i Vladu. To nam je ključni prioritet – omogućavanje našim mladima da ostaju u Hrvatskoj, da ovdje zasnivaju obitelj i pronalaze radna mjesta, kao i da omogućimo onim ljudima sa svojim posebnim znanjima i strukom naseljavanje u one dijelove Hrvatske gdje postoji deficit njihovih zanimanja”, poručio je premijer.
Naveo je da je Akcijski plan, koji operacionalizira stambenu strategiju, “težak” 683 milijuna eura.
Od ukupno 2 milijuna i 390.000 stambenih jedinica, 40 posto nije u funkciji stanovanja, a rast cijena nekretnina novih stanova proteklih pet godina porastao je za 54 posto, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Povećanje prodajne cijene POS-ovih stanova
Nacionalnim planom se, između ostalog, predviđaju i izmjene Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji (POS) koje je Vlada s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru, a tijekom godine očekuje se i donošenje novog Zakona o priuštivom stanovanju.
Značajno povećanje troškova gradnje i prodajnih cijena stanova dovelo je do nemogućnosti ugovaranja izvođenja radova u programima POS-a te se postupci javne nabave učestalo poništavaju jer izvođači radova, s obzirom na zakonski određene najviše moguće cijene, nemaju ekonomski interes za sudjelovanje u tim postupcima, naglašava se u prijedlogu izmjena Zakona o POS-u.
Tijekom 2024. godine, dodaje se, nije se uspio ugovoriti niti jedan projekt nove izgradnje, a prema sveobuhvatnim analizama stambenog fonda RH koje je proveo Ekonomski institut iz Zagreba pokazalo se da postoji nedostatak od 236.731 stambenih jedinica.
Stoga se od Sabora izmjene Zakona traže po hitnom postupku kako bi se povećala najveća prodajna cijena POS-ovih stanova s 1.792,50 eura po metru četvornom na 1.912 eura, tj. uskladila s prosječnom prodajnom cijenom na tržištu u 2024.
“Gotovo je nemoguće ovakvim zakonodavnim okvirom provoditi društveno poticajnu stanogradnju, koja već sada ima oko tisuću stanova za koje postoje izdane građevinske dozvole. Kako bismo mogli odmah s tih tisuću stanova krenuti, moramo izmijeniti okvir”, rekao je Bačić.
Povrat PDV-a u iznosu 50 posto mlađima od 45 godina
Novost je i da će mlađi od 45 godina koji kupuju ili grade prvu nekretninu dobiti 50 posto povrata poreza na dodanu vrijednost.
Pravo na isplatu ostvarit će državljanin Republike Hrvatske uz nekoliko kriterija – da je mlađi od 45 godina, da ni on ni njegova uža obitelj (bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner i djeca) nemaju u Hrvatskoj ili u inozemstvu u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu nekretninu namijenjenu stanovanju niti su je do 1. siječnja 2025. imali te da imaju prijavljeno prebivalište i borave u mjestu i na adresi gdje se nekretnina koju je stekao nalazi.
Još jedan kriterij je i da je ugovor o kupoprodaji prve stambene nekretnine s ciljem rješavanja vlastitoga stambenog pitanja sklopljen nakon 1. siječnja 2025.
Uvjeti su isti i za isplatu potpore u vidu povrata poreza za gradnju prve stambene nekretnine, uz to da je uporabna dozvola za obiteljsku kuću postala pravomoćna nakon 1. siječnja 2025. U oba slučaja ključno je da su troškovi dokumentirani i da je podmiren PDV.
Iznimno, pravo na isplatu potpore ostvaruje se i u slučaju kada podnositelj zahtjeva ili članovi njegove uže obitelji imaju ili su imali ovdje ili u inozemstvu nekretninu namijenjenu za stanovanje koja se smatra neodgovarajućom (primjerice, nema primjerenu infrastrukturu, ne udovoljava higijensko-tehničkim uvjetima za zdravo stanovanje, manji je od propisane kvadrature po osobi…), a koju je podnositelj zahtjeva prodao radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, a sve za potrebe vlastitog stanovanja.
Potporu ne ostvaruju ni oni podnositelji zahtjeva koji su ostvarili pravo na subvenciju, kao i članovi njihove uže obitelji, sukladno zakonu koji uređuje subvencioniranje stambenih kredita ili zakonu kojim se uređuje subvencioniranje i državna jamstva te putem drugih direktnih državnih financijskih subvencija.
Puni povrat poreza na promet nekretnina omogućava se ovisno o broju članova obitelji i površini stana – za jednu osobu do 50 četvornih metara, za dvije 65, za tri 80, za četiri 90, za pet 100, za šest 110, a za sedam i više osoba do 120 kvadrata. Kod obiteljskih kuća priznate površine povećavaju se za 50 posto.
Podnositelj zahtjeva je obvezan u cijelosti ministarstvu nadležnom za graditeljstvo vratiti isplaćenu potporu ako u roku od tri godine od dana isplate potpore otuđi ili iznajmi nekretninu ili ako u istom roku odjavi prebivalište ili ne boravi u nekretnini za koju je potpora ostvarena.
Priuštivi najam
Pokreće se i program priuštivog najma stanova uz naknadu vlasnicima stanova koji više godina stoje prazni, a kako bi se pomoglo onim građanima koji svoje stambeno pitanje ne mogu riješiti na tržištu nekretnina.
Ovim se izmjenama omogućava najam postojećih stambenih nekretnina po cijenama povoljnijim od tržišnih. APN će putem javnih poziva pribavljati nekretnine od države, lokalnih samouprava te pravnih i fizičkih osoba, a oni će se davati u najam na najmanje tri godine s mogućnošću produljenja najviše do deset godina.
APN će vlasniku isplatiti naknadu za uslugu davanja stambene nekretnine u program priuštivog najma koja se obračunava uzimajući u obzir rok na koji je sklopljen ugovor o upravljanju i medijalne tržišne najamnine za područje u kojem se nalazi stambena nekretnina.
Izmjene ZKP-a
Radi usklađivanja s pravnim standardima OECD-a u hitnu saborsku porceduru Vlada je sa sjednice u srijedu uputila izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku kojima je katalog posebnih dokaznih radnji dopunjen kaznenim djelom podmićivanja zastupnika.
To znači da će sudac istrage moći odrediti, na zahtjev državnog odvjetnika, posebne dokazne radnje ako postoje osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela podmićivanja zastupnika.
Izmjenama se propisuje i nova obveza policiji da obavještava žrtve o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu, a s obzirom, kako je objasnio ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan, na teškoće koje su uočene u praktičkoj primjeni odredbe o obavezi obavještavanja koju trenutno ima pritvorski nadzornik.
Izmjenama se propisuje i novi datum stupanja na snagu odredbi kojima se uređuje obvezno tonsko snimanje rasprave i sadržaj zapisnika, odnosno ono se prolongira do 1. srpnja 2027.
U hitnu saborsku proceduru Vlada je sa sjednice uputila i dopunu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima kojom se predlaže kao spomendan propisati “3. svibnja – Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu“.
Taj se datum predlaže jer je 3. svibnja 1992. u Slavonskom Brodu ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero, od kojih je najmlađe imalo samo 20 mjeseci.
“Taj je dan upamćen kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda”, istaknuo je Habijan predstavljajući dopunu zakona.
Tijekom Domovinskog rata, za vrijeme velikosrpske agresije, poginulo je više od 400 djece, a u Slavonskom Brodu 28 djece, što je najveći broj poginule djece u nekoj jedinici lokalne samouprave.
Usvojen je i akcijski plan za administrativno rasterećenje građana za ovu godinu koji među inim sadrži, naveo je Habijan, pet vertikalnih mjera za administrativno rasterećenje građana u uslugama s najvećim opterećenjem kojima se planira rasterećenje od 27 posto (osobna iskaznica, osobna iskaznica za maloljetnike, vozačka dozvola, putovnica, europska kartica zdravstvenog osiguranja).
Donacija Caritasu pred Uskrs
Vlada je donijela i odluku, temeljem zamolbe Hrvatskog Caritasa, o dodjeli jednokratne pomoći kroz donaciju proizvoda iz strateških robnih zaliha za potrebe najsiromašnijih stanovnika u protuvrijednosti oko milijun eura.
Caritas će prije Uskrsa, u suradnji s katoličkim, pravoslavnim i islamskim humanitarnim organizacijama, tu robnu pomoć podijeliti najugroženijim korisnicima.
Donesena je i odluka o upućivanju razvojno-humanitarne pomoći stanovništvu Ukrajine u iznosu od milijun eura jednokratnom uplatom Svjetskom programu za hranu (WFP) kao provedbenom partneru inicijative “Žito iz Ukrajine”.
U sklopu te inicijative države koje u njoj sudjeluju izravno kupuju poljoprivredne proizvode od ukrajinskih proizvođača i “koridorom solidarnosti” transportiraju ih zemljama koje se suočavaju s nestašicom hrane ili gladi.
Naknada beskućnicima
Amandmanima koji je Vlada sa sjednice u srijedu podnijela na Zakon o socijalnoj skrbi omogućit će se da i beskućnici, bez obzira na smještaj u prihvatilištu, žrtve nasilja u obitelji i trgovanja ljudima, kao i studenti primaju zajamčenu minimalnu naknadu u 100-postotnom iznosu.
“Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi omogućili smo veća prava kroz zajamčenu minimalnu naknadu za više od 20.000 korisnika. Kroz predložena tri amandmana želimo dodatno poboljšati sustav potpore najosjetljivijim skupinama građana tako da povećavamo iznos zajamčene minimalne naknade beskućnicima, žrtvama nasilja u obitelji, žrtvama trgovanja ljudi te korisnicima naknade za redovito studiranje”, naveo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Tako će se i korisniku naknade za redovito studiranje, žrtvama nasilja u obitelji i trgovanja ljudima kojima je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama, kao i beskućnicima u osiguranom smještaju ili organiziranom stanovanju u prihvatilištu priznati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 100 posto iznosa zajamčene minimalne naknade.
“Amandmanom predlažemo i da se kod priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu proširi vrsta novčanih sredstava koja se ne uračunavaju u prihod, a to su sredstva koja ostvaruju korisnici novčanih potpora sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koji su nezaposleni, odnosno korisnici izvan sustava rada”, dodao je Piletić.
Nadoknada kapitala HŽ Infrastrukture
Vlada je u srijedu izglasala odluku prema kojoj država sa 62 milijuna eura nadoknađuje vrijednost kapitala HŽ Infrastrukture kao rezerva u kapitalu.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da će se sa 62 milijuna eura nadoknaditi vrijednost kapitala HŽ Infrastruktura, kao rezerva u kapitalu do donošenja odluke Vlade o davanju suglasnosti za povećanje temeljnog kapitala.
Vlada je krajem prošle godine donijela Odluku o prihvaćanju nagodbe između RH i društva HŽ Infrastruktura o uređenju imovinsko-pravnih pitanja preostalih nakon podjele HŽ-Hrvatske željeznice, te je nagodba sklopljena 7. siječnja ove godine.
Nagodbom je utvrđeno da će država HŽ Infrastrukturi namiriti potraživanje za manje preneseni temeljni kapital na ime ulaganja u javno dobro (kao nadoknada uloženih vlastitih sredstava iz temeljnog kapitala) u iznosu nešto većem od 62 milijuna eura.
Odluka je, rekao je Butković, u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom. U slučaju nedonošenja te odluke, HŽ Infrastruktura morala bi platiti oko 12 milijuna eura poreza na dobit.
Razvoj tržišta kapitala
Ključni strateški smjerovi za razvoj tržišta kapitala uključuju poticanje međunarodne integracije, digitalizaciju, unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima, unapređenje likvidnosti te razvoj novih investicijskih instrumenata, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.
Predstavljajući u srijedu na sjednici Vlade prijedlog strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj 2025. – 2030. i akcijskog plana za njegovu provedbu u 2025. i 2026. godini, koji su potom i prihvaćeni, Primorac je kazao da Vlada prepoznaje činjenicu kako je razvijeno tržište kapitala važna odrednica gospodarskog rasta i važan preduvjet za postizanje razvojnih ciljeva.
Pritom, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar financija, razvijeno tržište kapitala omogućuje učinkovito usmjeravanje kapitala, prije svega u efikasne investicijske projekte, veću likvidnost i diversifikaciju rizika. Također, privlači investicije, potiče inovacije te pridonosi razvoju financijskog sektora u cjelini i održavanju financijske stabilnosti države.
Primorac je podsjetio kako je Vlada već poduzela važne korake u poticanju tržišne aktivnosti u vidu izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa u kojima su kao ulagači mogli sudjelovati i građani.
Odaziv je do sada bio iznimno dobar, pa se tako trenutno čak sedam posto ukupnog javnoga duga nalazi u rukama građana, zajedno s pripadajućim kamatama, kazao je ministar financija.
Ipak, napomenuo je da u Hrvatskoj do sada nije bio usvojen ovakav sveobuhvatan dokument kojim bi se na sustavan način utvrdilo trenutno stanje, a potom i predložile određene mjere za unapređenje i razvoj tržišta kapitala.
Strateškim okvirom se tako definira i detaljnije razrađuje pet ključnih strateških smjerova za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj – poticanje međunarodne integracije i pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog financijskog središta, zatim digitalizacija tržišta kapitala, pa unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima, unapređenje likvidnosti tržišta kapitala, te naposljetku, razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja.
Pritom, kako između ostalog stoji u Vladinom zaključku, regionalna integracija uključuje postizanje “emerging market” klasifikacije, razmatranje opcija regionalne integracije s drugim tržištima te uvođenje poveznica s međunarodnim središnjim depozitorijima vrijednosnih papira
Unaprjeđenje likvidnosti tržišta kapitala, pak, podrazumijeva kreiranje i unaprjeđenje inicijativa s ciljem poticanja aktivnog trgovanja od strane malih i institucionalnih ulagatelja, dok razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja uključuje podršku alternativnim izvorima financiranja, jačanje fondova rizičnog kapitala, podršku trgovačkim društvima prilikom izlaska na burzu putem inicijalne javne ponude i sl., kao i podršku dodatnim proizvodima kao što su zeleni vrijednosni papiri, ETF-ovi i sl.
“Prijedlog strateškog okvira temeljen je na sustavnom jačanju tržišta kapitala kroz sveobuhvatne mjere i inicijative koje su usklađene s najboljim europskim i međunarodnim praksama”, poručio je Primorac.
L.O.
