Tržište nekretnina potpuno je stalo najavom Vladinih mjera za subvencioniranje građana pri kupnji stana. Jedino što nam je poznato da je poticaj od 100 do 300 eura po četvornom metru ovisno o cijeni stana i da se radi o subvenciji za nove stanove , na rok od 30 godina, na što je prvih 20 godina kamata 2 posto, a posljednjih 10 godina kamata je 5 posto. Ova subvencija odnosi se samo na nove stanove čiji je investitor licencirana građevinska tvrtka. Prema podacima APN-a do sada je zaprimljeno 13 zahtjeva iz cijele RH za kupnju stana.
Dugoročno od ovih mjera nitko neće imati koristi, kratkoročno imat će oni građevinari koji imaju velike zalihe neprodanih stanova i banke kojima građevinari duguju novac. Pojedinim investitorima i građevinarima zbog mogućnosti brze zarade koja je nastala zbog prebrzog rasta cijena suđen je kaos i propadanje, što znači da će jedan dio zaposlenih u građevinarstvu ostati bez posla i posao tražiti u drugim sektorima.
Od 4134 licencirane građevinske tvrtke mali je broj i investitora. U Zagrebu nema više od 10 građevinskih tvrtki koje su investitori.
Podaci HGK govore da u cijeloj RH trenutno je 2315 neprodanih stanova koje su sagradili građevinari s licencom . Dakle, dali se Vladine mjere odnose samo na ovih 2315 stanova, to znači da neće biti mogućnosti zajma ako ste odlučili kupiti stan čiji investitor nije građevinska tvrtka s licencom.
Anoreksično tržište
Na terenu postoji zabluda, kupci ne znaju dali je netko samo investitor ili je ujedno i građevinska tvrtka. Većina potencijalnih kupaca ne zna na koje se stanove odnosi Vladina mjera. Ovom mjerom prvenstveno su zakinuti građani koji moraju birati između određenih tvrtki i stanova koji im i ne odgovaraju ( zašto ne dopustiti izbor ? ), zakinuti su i investitori i developeri, a i privatne agencije za prodaju nekretnina. Ove Vladine mjere izuzetno negativno utječu na stanje na tržištu nekretnina. Politika je oblik odgovornosti a ne kao vlast nad ljudima, očito se radi o diktaturi financijskog kapitala.
Proces osvješćivanja je krenuo, kupci su sve više zahtjevniji i izbirljiviji kada je u pitanju lokacija i kvaliteta, velika je ponuda nekretnina. Po nekim pokazateljima ima 16 000 stanova na tržištu, i to 13 000 novih stanova koji su izgrađeni u posljednjih par godina, a ima i 3000 starih stanova koji se također prodaju iz raznoraznih uvjeta ( veliki stanovi se prodaju i kupuju manji zbog manjih režija i ulaganja, migracija grad – periferija grada, grad – selo i sl. ). Moramo doći do jasne koncepcije, suočiti se sa stvarnošću, bez jasne svijesti nema jasne orijentacije.
Pad prodaje na svim razinama
Dinamika trgovine je na niskim razinama, nizak rast – visoka nezaposlenost, dezorijentiranost, prezaduženost dovode do pada prodaje nekretnina na svim razinama.
U razdoblju gospodarske krize građevinari, investitori, konzultanti, arhitekti, agenti za nekretnine moraju još više surađivati, susretati se, razgovarati, izmjenjivati iskustva, predlagati nove odluke poslovne suradnje i nove modele poslovanja, zajednički razmišljati o modelima izlaska iz krize.
Tržište nekretninama još nije dotaklo dno tek nas očekuje. Utjecaj kupovne moći i nezaposlenost utječu na razvoj tržišta nekretnina. Poslovni optimizam možemo očekivati 2012.godine. Bez novih financiranja niti jedno gospodarstvo nema razvojne šanse i mogućnosti.
Shopping centri
Hrvatska je i dalje poželjno tržište za ulazak novih brendova. U slijedećih par godina izgradit će se novih 300 000 m2 uredskih prostora. Održivost trgovačkih centara nije upitna . Dogodio se očekivani proces da se trgovine iz centra grada sele u trgovačke centre. Trgovački centri postaju centar zbivanja poslovnog, socijalnog, zabavnog i kulturnog života gradova. Najam poslovnih prostora je u stagnaciji i lagano pada. Dogodile su se značajne pozitivne promjene u razvoju tržišta nekretnina. Najveći postotak investicija bio je u razvoj projekata poslovnih zgrada te u shopping centre. Ulaskom u EU prognoze su da će EU biti najveći zakupnik ureda u RH.
Postoji optimizam
U krizi dolazi i do određenog pada cijena. Cijene mogu spuštati samo investitori koji su sami financirali svoje projekte bez kredita banaka. Kupac u pregovorima u snižavanju cijene dolazi od 20 – 40 posto traženog iznosa kada je u pitanju gotovina – keš. Pojedini investitori spremni su na spuštanje cijena i time zaraditi 5 – 10 posto, a ne 30 i više posto, jer dolaskom jeseni te padom cijena kvadrata isti će biti na pozitivnoj nuli ili laganom minusu od 10 posto. Nekretnine kupuju samo oni koji rješavaju stambeno pitanje malo je onih koji nekretninu kupuju kao luksuz. Dolaskom proljeća i ljepših dana i interes je nešto veći pretežno su to domaći kupci, inozemnih kupaca je vrlo malo. Možemo reći da se prodaja pokrenula s mrtve točke . Postoji tračak optimizma.
Napisao: Ivan Bižanović
