Skupina koju je USKOK osumnjičio za ekološki kriminal nepropisno je odložila 35.000 tona medicinskog i plastičnog otpada na više lokacija u Hrvatskoj, ugrozivši time živote i zdravlje stanovništva, izvijestilo je Ravnateljstvo policije dodajući kako se kriminalističko istraživanje nastavlja.
Voditelj Službe općeg kriminaliteta Ravnateljstva policije Ivica Kropek izvijestio je u petak na konferenciji za novinare kako je kriminalističkim istraživanjem obuhvaćeno 15 osoba, dok je kaznena prijava podnesena protiv deset osoba i četiri tvrtke zbog niza teških kaznenih djela, uključujući ugrožavanje okoliša otpadom, pranje novca i utaju poreza u sastavu zločinačkog udruženja.
USKOK i policija su, ne navodeći identitete osumnjičenika, izvijestili da je prvookrivljeni Josip Šincek (42) radi stjecanja protupravne imovinske koristi organizirao zločinačko udruženje u koje je povezao više osoba.
Potom je od početka 2022. do 30. rujna 2024., prikazujući kao legalnu djelatnost u okviru svoje tvrtke, organizirao unos plastičnog otpada iz drugih zemalja EU te prihvat medicinskog i plastičnog otpada s područja Hrvatske, nakon čega ga je nezakonito odlagao na više lokacija u Hrvatskoj.
USKOK je ranije izvijestio da je otpad odlagan na području Gospića, Varaždina i Benkovca.
“Umjesto da se otpad propisno obradio i zbrinuo, istraga pokazuje da je jednostavno zakopan ili odbačen na najmanje tri lokacije. Procjenjuje se da je na taj način nezakonito odloženo najmanje 35.000 tona otpada, čime su kriminalci ostvarili dobit od najmanje četiri milijuna eura“, piše EUROPOL.
Iskorištavanje legalnih poduzeća za ilegalno odlaganje otpada
Kriminalna mreža koristila je infrastrukturu legalnih poduzeća kako bi upravljala ilegalnim prometom i zbrinjavanjem otpada iz zemalja podrijetla, uglavnom iz Italije, do odredišta u Hrvatskoj, piše EUROPOL.
“U tom procesu oslanjala se na legalne tvrtke u Italiji, kao i na transportna poduzeća i druge legitimne poslovne subjekte u Italiji i Hrvatskoj”, dodaje europska policija.
“Laboratorijske analize pokazuju da je nezakonito odbačeni otpad, koji su kriminalci lažno prikazivali kao recikliranu plastiku, zapravo zakonski klasificiran kao opasni otpad. Hrvatska policija također sumnja da je mreža ilegalno zakopavala i medicinski otpad iz hrvatskih tvrtki”, pišu.
U našoj policiji navode da je Šincekova tvrtka bez odobrenja nadležnog tijela, protivno propisima, ukidala status otpada, čime su lažno prikazivali stanje skladištenog otpada i pritom prikazivali minimalne količine, nakon čega su otpad ukopavali u tlo ili ga ostavljali u rasutom stanju.
“Time su sve količine završile u okolišu, a time su ujedno otpadom koji sadrži opasne tvari doveli u ugrozu život i zdravlje ljudi, dok je okoliš trajno oštećen”, istaknuo je Kropek.
Krivotvorena dokumentacija kao ključ profita
Kriminalne mreže uključene u trgovinu otpadom iskorištavaju visoke troškove obrade otpada, osobito opasnog otpada. U ovom slučaju, njihov modus operandi sastojao se u osiguravanju ugovora za zbrinjavanje otpada u Italiji nudeći niže cijene od drugih pružatelja usluga na legalnom tržištu. Nakon osvajanja ugovora, kriminalna mreža bi prevezla otpad u Hrvatsku bez ikakve prethodne obrade, piše EUROPOL.
Kako bi zaobišli potrebnu suglasnost zemlje odredišta, kriminalci su krivotvorili dokumentaciju, lažno prikazujući otpad kao materijal namijenjen reciklaži i tako prikrivajući njegovu pravu prirodu. Neobrađivanjem medicinskog i opasnog otpada kriminalna mreža izbjegavala je troškove propisanog postupka i ostvarivala enormne profite, piše EURSOPOL.
Ogromna dobit, mali rizik i nepopravljiva šteta
Trgovina otpadom omogućuje kriminalnim mrežama ostvarivanje ogromne dobiti uz relativno mali rizik. Ilegalno odlaganje otpada često uzrokuje nepopravljivu štetu okolišu, zagađujući tlo, vodu i zrak.
Ovakvi zločini obično su povezani s krivotvorenjem dokumenata, financijskim prevarama poput pranja novca i korupcije. Tijekom dana akcije, službenici su na terenu zaplijenili elektroničke uređaje, mobilne telefone i dokumente koji će biti predmet daljnje istrage.
“Europol je podržao istragu koju su provodile nacionalne policijske i ekološke agencije. Europolovi stručnjaci za ekološki kriminal koordinirali su operaciju održavanjem sastanaka te pružanjem analitičke podrške. Na dan akcije, Europolovi stručnjaci pružali su vlastima podršku u stvarnom vremenu”, stoji u priopćenju Europola.
USKOK: Konačni iznos štete znat će se nakon dovršene istrage
Kropek je dodao da su osumnjičenici protupravno stečeni novac, prikrivanjem i lažnim prikazivanjem nezakonitog porijekla, koristili za poslovanje tvrtki u njihovim vlasništvima, dok su neistinitim poslovnim odnosnima i fakturiranjem troškova umanjivali poreznu obavezu.
Istaknuo je i da su u kriminalističko istraživanje na nacionalnoj razini bili uključeni inspekcija zaštite okoliša te Samostalni sektor za financijske istrage, dok se u odnosu na inozemnu komponentu odvijala intenzivna suradnja s slovenskom, talijanskom i njemačkom policijom, kao i Europolom.
Europol je u petak izvijestio da su osumnjičenici zaradili najmanje četiri milijuna eura, a taj iznos uključuje i odvojenu istragu ekološkog kriminala kojom su obuhvaćena trojica osumnjičenika s područja Krapinsko-zagorske županije.
Zamjenica ravnatelja USKOK-a Kristina Baćac istaknula je da će se konačna materijalna šteta znati nakon dovršenja istrage. Dodala je i da će se istražno ročište na kojem će Županijski sud u Zagrebu odlučivati o prijedlogu Uskoka za određivanjem pritvora za sedam okrivljenika održati u subotu.
Uz Josipa Šinceka, istragom je obuhvaćena i njegova supruga Monika te se njih dvoje sumnjiče i za pranje novca putem daljnjih ulaganja, pri čemu im je pomagala članica zločinačke organizacije.
Prema pisanju medija na meti istražitelja našla se i Franciska Dodić, supruga zlatara Paška Dodića koja je s Monikom Šincek imao tvrtku Izoxeco za građevinske proizvode.
L.O.
