Borba žitelja Kosinjske doline s poplavama rijeke Like i njezinih pritoka traje od davnina. Tek ponešto se ta kalvarija popravila ’60. godina kada je sagrađena HE „Sklope“ i hidro-akumulacijsko jezero Kruščica. Ime je vezano uz selo Kruščica koje je tada nestalo pod vodom istoimenog jezera.
No, poplave su se ipak nastavile jer stvorena brana i jezero nisu s vremenom mogle zadržati svu silinu rijeke Like čiji se gnjev posebno osjećao u vrijeme jesenskih kiša i proljetnog topljenja snijega. Ovome potonjem svakako su krive klimatske promjene jer struka tvrdi kako su se snjegovi na Velebitu uvijek otapali postupno pa su žitelji cijele Like skoro do mjeseca lipnja mogli gledati bijele vrhove te mitske planine, dok je vegetacijski ciklus posvuda pokazivao proljetne mijene. U zadnjih 40-ak godina poplave su na području Kosinja bile redovne. Tek bi se za neke sušne jeseni znalo dogoditi da vode rijeke Like ne ugroze ljudske nastambe i imanja. Tada su Kosinjani u gorkoj šali znali govoriti „zaboravila nas Lika pa nam sad nema vode na kućni prag“.
Nažalost, to se rijetko događalo jer se cijeli Gornji Kosinj s okolnim selima gotovo redovno pretvarao u otok, dok je u selima Donjeg Kosinja promet također bio moguć samo pomoću čamaca. Štete na kućama, gospodarskim zgradama, usjevima i infrastrukturi nemoguće je bilo pobrojati. Ovome svakako valja dodati angažman Stožera civilne zaštite Općine Perušić, vatrogasce, Policiju, Hitnu medicinsku pomoć, Crveni križ… Na vodom odsječenim područjima čamci su dovozili liječnike, lijekove, pitku vodu, hranu i kućne potrepštine.
Iako je na tome području, hidrološki gledano, najjači dotok vode iz rijeke Like, isto tako enormni priliv uvijek je činio Bakovački potok. Ova tekućica se veći dio godine dade preskočiti, ali kada krenu obilnije kiše i naglo topljenje snijega Bakovački potok doslovno podivlja i postaje nepredvidiva bujica koja poplavljuje i nosi sve pred sobom. Nakupljena voda ne može se tada izlijevati kroz stari prirodni odušak Markov ponor u Rudinki niti ga može propustiti tunel koji vodu usmjerava prema Otočcu i Gusić polju kod Brloga.
Novi sustav HES Kosinj kao jedino spasonosno rješenje!
Jedan od mještana Kosinjske doline koji je svakako najpozvaniji govoriti o novom sustavu HES Kosinj svakako je Milorad Vidmar-Baja(56). Dugogodišnji je zaposlenik HEP-a vezan uz Elektroliku Gospić. Baja je predsjednik Općinskog vijeća Perušić i član općinskog Stožera civilne zaštite. Već dulje od 10 godina ovaj čovjek neizostavno priskače u pomoć svojim sumještanima.
-Vozim čamac, prevozimo ljude, vozimo im humanitarnu pomoć, vodu, lijekove, agregate za struju… Budući da poplave najprije okuju cijelo područje Gornjeg Kosinja gdje mahom živi starija populacija, redovno prevozim i ekipe Hitne medicinske pomoći, kaže Milorad Vidmar, Baja inače obiteljski čovjek s dvoje djece koji živi u Donjem Kosinju. U vrijeme svake poplave rijeke Like bujica sasvim sasiječe cestovne komunikacije do njegove kuće.
-Što bi novi HEP-ov sustav značio za Donji Kosinj i brojna tamošnja naselja?
-Značio bi nam spas. Više ne bi bilo poplava, vratila bi nam se sigurnost, ovdje bi se zadržali i živjeli mlađi ljudi. Ovo bi bilo svakako najbolje rješenje za veći dio Kosinja. Dovoljna vam je ilustracija sadašnjeg stanja podatak da je nas djece ne tako davno u osnovnu školu u Rudinki bilo 180! Sve su područne škole već godinama zatvorene pa sva djeca s područja Kosinja sada idu u matičnu školu u Gornji Kosinj. Njih ukupno 18!!!-pomalo ogorčeno i nostalgično pripovijeda Vidmar.
Kao predsjednik Općinskog vijeća Perušić ovaj čovjek je svake godine uključen u sustav isplate naknada mještanima Kosinjske doline zbog šteta koje bujice rijeke Like načine na tome području. Strahovi koje ljudi proživljavaju u vrijeme kada im voda stigne do kućnoga praga-tu se ne računaju!
Realizacija projekata u uznapredovalim fazama
HEP-ova realizaciju druge faze hidroenergetskog sustava Senj, a koja se sastoji od dva segmenta, Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW i bit će ukupne investicijske vrijednosti 3,4 milijarde kuna. Od tog iznosa, već do kraja ove godine HEP će investirati oko 400 milijuna kuna, a već u ovom trenutku na projektu radi više od tisuću ljudi. Već smo isticali izgradnju spojne ceste Studenci-Mlakva i nove stambene zgrade s 28 stanova za obitelji iz područja buduće akumulacije koji trenutno žive u kućama s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima. Dakako da razvoj ovako velikog i zahtjevnog projekta uz manje prekide traje već više desetljeća.
Usporedo s projektima koji su vrlo vidljivi i evidentni, traju pripreme i radovi na mnogim drugim segmentima cjelokupnog projekta. Tako je za rekonstrukciju tzv. „Ceste spasa“ kod Perušića u tijeku ishođenje lokacijske dozvole, a za cestu od Kosinj most – Bakovac koja je u ingerenciji Županijske uprave za ceste Ličko-senjske županije ishođenje građevinske dozvole. Sada je pri kraju postupak javne nabave za izgradnju prvog hidrotehničkog objekta u sklopu HES Kosinj. Riječ je o izgradnji tunela i kanala Bakovac–Lika koji bi napokon trebao riješiti vodeni balast hirovitog Bakovačkog potoka. S Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava već je potpisan predugovor o priključenju buduće elektrane HE Kosinj na mrežu, a s HEP Operatorom distribucijskog sustava potpisan je i ugovor o izgradnji gradilišnog priključka te ugovor za izgradnju zamjenske elektrodistribucijske mreže na području Kosinja.
Navedene, ali i mnoge druge aktivnosti odnose se na Hidroenergetski sustav Kosinj, dakle prvi dio ukupnog projekta dogradnje postojećeg HES Senj. Za drugi dio projekta, odnosno Hidroelektranu Senj 2, krajem rujna je potpisan Ugovor za izradu glavnog projekta s konzorcijem domaćih projektantskih tvrtki: Elektroprojekt d.d., Institut za elektroprivredu d.d., Projektni biro Split d.o.o., Sintaksa d.o.o. i Topoing d.o.o. U izradi glavnih projekata za HES Kosinj 2 i za HE Senj 2 angažirano je više stotina domaćih projektanata, inženjera i stručnjaka različitih profila. Dodamo li ovome izvođače radova na svim aktivnim gradilištima i ostalim dijelovima projekta i pratećim projektnim aktivnostima, nije pretjerano reći da već u ovom trenutku na projektu dogradnje HES Senj aktivno radi više od tisuću ljudi, a da glavni radovi još nisu niti počeli! Zahvaljujući intenziviranju aktivnosti na projektu, očekuje se da će HEP već do kraja ove, prve godine projekta investirati gotovo 400 milijuna kuna. Tako će se već u ovoj godini iskazati veliki pozitivni učinci ovog mega-projekta na opću zaposlenost, nacionalni BDP i ukupnu gospodarsku sliku Hrvatske. Na drugom dijelu projekta radovi se odvijaju sa sinkroniziranim pomakom u odnosu na HES Kosinj, bez kašnjenja u realizaciji projekta. Stoga je upravo takav redoslijed dovršetka izgradnje i puštanja pojedinih dijelova u rad presudan jer pogon HE Senj 2 izravno ovisi o prethodnoj realizaciji HES Kosinj.
Veća iskoristljivost ličkih vodenih potencijala
Na ovaj će način HEP iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima rijeke Like i Gacke. Sadašnji hidroenergetski sustav Senj izgrađen je 1966. godine, a čine ga brana Sklope na rijeci Lici s akumulacijom Krušćica, Hidroelektrana Sklope, snage 22,5 MW, s regulacijskim i derivacijskim objektima od Selišta na Lici do Gusić polja na rijeci Gacki, akumulacija Gusić polje, dovodni tunel Gusić polje – Hrmotine te Hidroelektrana Senj snage 216 MW, pri čemu se koristi potencijal pada vode u visini 440 metara od Gusić polja, odnosno ponora sjevernog kraka Gacke, do Jadranskog mora. Danas HES Senj ima prosječnu godišnju proizvodnju od oko jedne milijarde kilovatsati. Na ovaj način proizvedena energija u HES Senj u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10 posto ukupne proizvodnje HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u RH.
Izgradnja objekata druge faze, HES Kosinj i HE Senj 2, omogućit će dodatnu proizvodnju od 320 GWh odnosno milijuna kilovatsati godišnje, pri čemu će najveći dio ukupne proizvodnje dograđenog HES Senj od 1,32 TWh, biti za sustav vrlo vrijedna vršna i regulacijska energija. Ukupna snaga sustava povećati se na više od 650 megavata, što je više od snage najveće hidroelektrane u Hrvatskoj, HE Zakučac. S tim ciljem, projektom dogradnje predviđena je izgradnja niza objekata. U sklopu Hidroenergetskog sustava Kosinj izgradit će se akumulacijsko jezero Kosinj za koje je potrebno podići tri nasute brane s glinenom jezgrom, Kosinj, Sedlo i Bakovac, zatim Hidroelektrana Kosinj sa 110 kV rasklopnim postrojenjem i dalekovodom te tunel i kanal Bakovac–Lika, a rekonstruirat će se i postojeća Hidroelektrana Sklope.
Ipak, najveći će se učinak postići zbog visokog stupnja zaštite od poplava nizvodnog područja, Lipovog polja i doline potoka kod Bakovca koje je u sadašnjim uvjetima često poplavljeno u trajanju i po nekoliko mjeseci godišnje. Tako bi tragične scene poplavljene Kosinjske doline, vode u podrumima i dvorištima, čamaca koji prevoze ljude, dostavljaju hranu i druge nužne potrepštine, opskrbe strujom iz agregata-uskoro trebale postati prošlost!
U suradnji s HEP-om
