Na velebitskom prijevoju Baške Oštarije sve je više sadržaja i razloga da bi iskonski zaljubljenici prirode osjetili dašak verizma. Od nedavno je vizuru okoliša Filipovog kuka (1197 m n/m) svakako izmjenilo jezero. Stvoreno bukvalno u velebitskoj škrapi, sa stalnim dotokom vode iz izvora Crno vrelo, ovo jezerce smaragdno bistre vode pretvorilo se u atrakciju kojoj je teško odoljeti. Tu je donedavno za jakih kiša i topljenja snijega postojala tek neugledna vapnenačka škrapa, raj za rojeve komaraca i mnoštvo šumskih žaba. Angažmanom Hrvatskih šuma i Parka prirode Velebit teren je očišćen i uređen, a stalnim dotokom čiste izvorske vode zablistalo je „planinsko smaragdno oko“, kako planinari nazivaju jezera u vrletima.
U njegovih desetak metara dubine smjetile su se potočne pastrve, amuri, šarani, riječni rakovi i poneki tolstolobik. Ribolov je ipak strogo zabranjen, ne samo zbog izlova stanovnika jezera, nego zbog oštećenja obale i njezina užeg okoliša. Uređena je prilazna staza, cjeloviti okoliš, klupe i nadstrešnica. Cijelim prostorom dominira Filipov kuk, posljednji u nizu Dabarskih kukova u smjeru juga Velebita. Na ovoj stijeni su već postavljeni klinovi i atestirani su svi elementi neophodni za sigurnost alpinista.
Uz brojne okolne prirodne artefakte ovo je umjetno jezerce u krakom vremenu postalo omiljeno među planinarima. Obližnje Ljubičko brdo stalna je planinarska staza u kategoriji tzv. srednje zahtjevnih dionica na Velebitu. Od nedavno se spuštanjem niz ovu stazu planinari susreću s jezerom čija hladna i pitka voda postaje najveća nagrada za njihove napore.
U zadnje vrijeme učestali su upiti planinara i izletnika kome se javiti da bi se uživalo u ovoj ljepoti, ali i njezinim hedonističkim sadržajima. Ravnateljica Parka prirode Velebit dr. sc. Ana Brkljačić pojašnjava kako je riječ o sasvim uobičajenom sadržaju u smislu dolazaka i boravka.
-Dakle, kao i svaka planinarska staza ili sličan sadržaj, rekla nam je ravnateljica.
Sadržaj koji, kao i sve ostale, trebamo pomno čuvati.
L. O. / M.S.
