Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na datum usvajanja teksta Konvencije potpisane na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED) održane u Rio de Janeiru 1992. godine. Tom prigodom podsjećamo se na bogatstvo i raznolikost života na zemlji u cilju podizanja svijesti o važnosti njegova očuvanja. Republika Hrvatska isti dan obilježava i Dan zaštite prirode kako bi se pridružila svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode.
Ova godina je prilika da se, osim na ovaj datum, i tijekom cijele godine ukaže na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju i općenito u ljudskom postojanju, posebice za zdravlje ljudi i zdravlje čitave planete Zemlje.
Ujedinjeni narodi proglasili su 2010. godinu Međunarodnom godinom biološke raznolikosti (International Biodiversity Year). Međunarodna zajednica nije uspjela dostići ciljeve postavljene Konvencijom o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD) za smanjenje gubitka biološke raznolikosti do 2010. godine, a svi indikatori ukazuju i na povećanje pritisaka koji utječu na život na Zemlji. Prošlogodišnji Crveni popis Svjetske udruge za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature, IUCN) pokazao je da za 38% promatranih vrsta postoji opasnost od izumiranja. Zbog ljudskih aktivnosti trenutačna brzina izumiranja vrsta 1000 puta veća je od prirodne. Na web-adresi Konvencije o biološkoj raznolikosti https://www.cbd.int/idb/2009/ možete doznati više.
Oglas
S aspekta biološke raznolikosti Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja Europe zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju na razmeđi nekoliko biogeografskih regija te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi oko 38.000, a pretpostavlja se da je broj vrsta i znatno veći od 50.000 do više od 100.000, što je izuzetno velik broj obzirom na relativno malu površnu. U Hrvatskoj se nalazi značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskom nivou. Ove su vrste vezane uz velika, očuvana područja, za njih karakterističnih staništa kakvih u Hrvatskoj još uvijek ima. Usprkos vrlo visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj, mnoge njene komponente izrazito su ugrožene, o čemu svjedoči Crveni popis ugroženih svojta. Među analiziranim biljnim i životinjskim skupinama (kralježnjaci, danji leptiri, vretenca, podzemna fauna, vaskularna flora i gljive) navodi se 1131 ugrožena svojta. Najveća prijetnja divljim svojtama u Hrvatskoj je uništavanje, gubitak staništa i unošenje invazivnih vrsta. Više na stranici http://www.dzzp.hr/.
Nacionalni park Plitvička jezera jedno je od najvrjednijih područja Hrvatske u kojem značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na nacionalnoj i svjetskoj razini ima još uvijek dovoljno očuvana staništa. Park ne predstavlja samo važan dio Hrvatske (Nacionalne ekološke mreže) nego i jezgru od međunarodne važnosti i potencijalno područje ekološke mreže NATURA 2000. Međunarodna važnost Parka kao neponovljive prirodne vrijednosti na svjetskoj razini, prepoznata je još 1979. godine kada ga je Organizacija ujedinjenih naroda, odnosno njen ured UNESCO-a stavio na Popis svjetske kulturne i prirodne baštine.
Dugogodišnjim istraživanjima na površini Parka od 29.685,15 ha prikupljeni su različiti podaci o raznolikom i bogatom biljnom i životinjskim svijetu, a u novije vrijeme izrađene su i inventarizacijske liste pojedinih skupina te karta staništa Parka. Istraživanjima i praćenjima u tijeku, kao i onim planiranim, očekuju se nove spoznaje, novi doprinosi upravljanju kompleksnim ekosustavima Parka.
