U cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja, Šumarski ured I. ličke pukovnije tadašnjeg karlovačkog generalata napravio je plan i razradio tehniku pošumljavanja radi smirivanja štetnog pijeska. Pošumljavanje je započelo 1746. godine pod vodstvom kapetana (kasnije generala) Ernesta Gideona Laudona, koji je tada službovao u Buniću. Korištene su sadnice hrasta lužnjaka, sađene su u jame dubine jedan metar punjene humusom iz okolnih šuma, a sađeno je 10 000 sadnica po hektaru. Sadnja je obavljena po vojničkom ustroju, prikazana je vojska u vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. Prema povijesnim podacima takav raspored sađenja bio je znak spomena na slavnu Krbavsku bitku koja se upravo na tom mjestu zbila u rujnu 1493. godine.
Ostatci stare hrastove sastojine danas su park šuma „Laudonov gaj“, površine 33,23 ha u sastavu gospodarske jedinice „Laudonov gaj kojom gospodari šumarija Korenica. Svake godine osuši se nekoliko starih hrastovih stabala i prošle godine njihov broj je iznosio 476. Vidljivo šupljih je 51,5%, veliki broj je slomljenih i oštećenih stabala, ali njihova vrijednost nije u drvnoj masi.
S obzirom na značajnu biološko-ekološku, krajobraznu i povijesnu važnost „Laudonov gaj“ svakako zaslužuje jedan cjelokupan interdisciplinaran pristup valorizacije koji mora obuhvaćati biološko i vrtno-arhitektonske elemente.
Od 1856 godine pa nadalje na području Krbavskog polja uz već zasađeni Laudonov gaj, počeo se unositi obični i crni bor, kesten, bagrem, topola, a 1924. počeo se sijati zečjak koji se održao do danas i prirodno se razmnožava.
M.D./M. S.
