Povodom velikog broja upita i pritužbi građana na povrede njihovih prava u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, pučki je pravobranitelj uputio pismo Ministarstvu financija, Ministarstvu pravosuđa i Hrvatskoj narodnoj banci s preporukom da u okviru svoje nadležnosti poduzmu mjere radi otklanjanja poteškoća i nepravilnosti u primjeni propisa o ovrsi – prenosi Business.hr
Uz pritužbe na postupak u kojem smatraju da nisu dovoljno zaštićena njihova prava, najveći problem predstavljaju ovrhe nad cjelokupnim plaćama i mirovinama kao i drugim primanjima koja su po zakonu izuzeta od ovrhe uz činjenicu da građani još uvijek nisu dovoljno informirani o načinu na koji to mogu spriječiti, priopćila je savjetnica pučkog pravobranitelja za informiranje i odnose s javnošću.
“Sve to najteže pogađa siromašne i neuke koji se najčešće obraćaju pučkom pravobranitelju”, stoji u priopćenju.
Pismo preporuke prenosimo u cijelosti:
Pučkom pravobranitelju se u posljednje vrijeme sve više obraćaju građani sa pritužbama ili podnescima u kojima postavljaju pitanja, mole za savjet ili za pravnu pomoć zbog financijskih teškoća u kojima su se našli zbog ovrhe na novčanim sredstvima.
Prema navodima iz predmetnih podnesaka, iz brojnih telefonskih poziva te iz izjave Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava uočene su sljedeće situacije:
– Građanima (ovršenicima) nije dostavljena osnova za plaćanje – rješenje javnog bilježnika o ovrsi. U konkretnim slučajevima za dugove po osnovi HRT pristojbe i računa za VIPnetove usluge, čime su građani prikraćeni za pravo ulaganja žalbe i prigovora zastare koji rok je u ovim slučajevima 1 godina. HRT ispostavlja račune i naplaćuje pristojbu za nekoliko godina unatrag, čak za 2005 godinu. Smatramo da se građanima mora omogućiti korištenje njihovih ustavnih i zakonskih prava – pravo na žalbu i pravo na isticanje prigovora zastare. Prema našim spoznajama Ministarstvo pravosuđa je preko Hrvatske udruge za zaštitu potrošača upoznato s problemom dostave pismena u ovršnom postupku, kad se dostava vrši i kada su u pitanju građani.
– Građani ne mogu saznati (ni u banci ni u FINI) što je osnova za plaćanje odnosno za koje dugove im se obustavljaju sredstva sa računa u banci, iako je člankom 19. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ( Narodne novine br: 91/10) propisana obveza Agencije (FINE) na davanje, čuvanje i pohranu podataka iz Očevidnika (Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje).
– Određeni broj podnesaka se odnosio na upite može li se ovrha vršiti na sredstvima porodiljne naknade, cjelokupne plaće i mirovine, iako su člancima 148. i 149. bivšeg i člancima 91. i 92. novog Ovršnog zakona taksativno navedena primanja izuzeta od ovrhe, što upućuje na nedovoljnu informiranost građana.
– Građanin koji je podmirio dugovanje za komunalne usluge i imao je sudsko rješenje o obustavi ovršnog postupka u FINI je na traženje deblokade računa dobio odgovor da čeka na red jer imaju 600 000 blokiranih računa. Nesporno je da u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima postoje određene poteškoće koje se mogu pravdati novim sustavom ovrhe na novčanim sredstvima i činjenicom da se sada djelomično primjenjuje uvjetno rečeno stari, a djelomično novi Ovršni zakon, što predstavlja poteškoće i stručnjacima, ali ne bi smjelo dovesti do toga da neuka stranka trpi štetne posljedice zbog nepoznavanja prava koje joj pripada.
Nameće se pitanje da li su tijela zadužena za provedbu predmetnog zakona poduzela dovoljno u cilju upoznavanja građana s njihovim pravima i obvezama kao i posljedicama koje mogu proizaći primjenom ovoga Zakona. S obzirom na ovlasti koje ima pučki pravobranitelj je građane upućivao na odredbe o nadležnosti javnih bilježnika u ovršnom postupku propisane čl. 252.a do 252.f Ovršnog zakona (Narodne novine br: 57/96, 29/99, 42/00-Odluka Ustavnog suda, 173/03, 194/03-ispravak, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08) koje su još na snazi temeljem članka 339. novog Ovršnog zakona, odredbe čl. 148. i 149. istog zakona prije i poslije izmjena (Narodne novine br 67/08), koje su bile na snazi do stupanja na snagu odredbi čl. 91. i 92. Ovršnog zakona (Narodne novine br:139/10), kao i na odredbe Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br: 91/10) koji je stupio na snagu 01.01.2011.
Prema članku 25. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Ministarstvo financija nadzire primjenu toga Zakona u Agenciji i poslovnim subjektima, a Hrvatska narodna banka nadzire primjenu Zakona u bankama, stambenim štedionicama i kreditnim unijama. Nadzor nad radom javnobilježničke službe obavlja Ministarstvo pravosuđa, koje je bilo stručni nosilac izrade Ovršnog zakona. Stoga pozivom na članak 7. Zakona o pučkom pravobranitelju (Narodne novine 60/92) predlaže se i preporuča da u okviru svojih nadležnosti poduzmete sve moguće mjere u cilju otklanjanja poteškoća i nepravilnosti u primjeni propisa o ovrsi na novčanim sredstvima.
/ bib /
