GOSPIĆ- Tijekom prosvjeda hrvatskih branitelja čuo se između ostaloga i prigovor kako djeca u školama uče o Domovinskom ratu tek nekoliko sati. S ovim se slaže i struka, slično misli i većina roditelja. Školski udžbenici iz povijesti nisu nam nametnuti. Naši su i sami smo ih oblikovali i postavili tamo gdje jesu. Potražili smo mišljenje iz prve ruke, od prof. povijesti i arheologije Krešimira Matijevića koji povijest predaje u OŠ „dr. Jure Turić“ u Gospiću. Po njegovom mišljenju sadašnji kurikulum je poprilično tanak, kada je riječ o Domovinskom ratu, temelju ove države.
-Neshvatljivo je da su djeca u bivšoj državi učila o NOB-u, dakle o temelju one države, jedno cijelo polugodište, a da o Domovinskom ratu, temelju moderne Hrvatske posvećujemo četiri školska sata. Dva sata djeca uče o uzrocima i posljedicama, a svega 2 sata o samom Domovinskom ratu. Ratne operacije presudne za noviju hrvatsku povijest, poput „Maslenice“, „Ljeta ’95“, i „Oluje“ uče se svega pola školskog sata! Kao da je riječ o nečem nevažnom, nečem usputnom. Na ovaj se način minoriziraju važni događaji iz novije hrvatske povijesti, smatra prof. Matijević, Govoreći o zanimanju učenika za ovu temu učiteljica Antonija Rosandić smatra da ima dovoljno razloga za promjenu kurikuluma povijesti.
-Djeca su jako zainteresirana za ovu temu i žao im je što se o Domovinskom ratu uči tako malo. Većina njih u svojim obiteljima ima sudionike tih događanjima, pa tako o Domovinskom ratu doznaju od djedova, baka, roditelja. Osim toga, o ovim se temama uči u svibnju, kada su djeca već premalo umorna, konac je školske godine i Domovinski rat bi svakako valjalo proširiti u smislu školskih sati i premjestiti ga u prvo polugodište, smatra učiteljica Antonija. S ovim se slaže i ravnatelj škole Ivica Radošević.
-Mišljenje većeg dijela roditelja, kao i moje osobno, je da se Domovinski rat premalo izučava. Gospić je grad koji je nakon Vukovara bio najrazoreniji u Domovinskom ratu, pa stoga roditelji imaju drukčiji senzibilitet o toj temi. Planirajući neke izvan nastavne aktivnosti mi već četvrtu godinu za redom organiziramo posebne aktivnosti vezane uz pad Vukovara. O činjenici da je Domovinski rat u školskom planu i programu zanemaren učestalo govorimo na različitim seminarima i moram reći da se većina kolega ravnatelja slaže s tom tvrdnjom. Zato se nadam da će Agencija za školstvo i obrazovanje prepoznati ove primjedbe i Domovinskom ratu u osnovnim školama dati značaj koji taj dio naše povijesti i zaslužuje.
U osnovnim školama na području Grada Vukovara djeca srpske nacionalne manjine uče povijest iz školskih udžbenika koje sui uvjetovali, vjerovali ili-čelnici SDSS-a, odnosno Srpskog narodnog vijeća! Na primjedbu novinara Večernjih novosti da se u takvim udžbenicima Srbi spominju kao agresori, Vojislav Stanimirović, predsjednik SDSS-a, rekao je kako oni svoju djecu uče drukčije.
– Naša djeca uče prema hrvatskim nastavnim programima, ali mi imamo svoje udžbenike i izučavamo noviju hrvatsku povijest na naš način, drukčiji nego u hrvatskim knjigama, kazao je Stanimirović. Izostavili smo pojam Domovinskom ratu jer i dalje smatramo da je to bio građanski rat – rekao je tom prilikom Stanimirović. U tim udžbenicima se ne spominje niz tragičnih događaja iz tog vremena. Na zgražanje novinara na sve ovo Stanimirović je samo dodao kako su ove školske udžbenike, pristigle iz Srbije, prihvatila stručna povjerenstva Ministarstva obrazovanja RH i tadašnjeg ministra Željka Jovanovića. Dakle, na djelu je pisanje hrvatske povijesti na potpuno drukčiji način, a dio djece u Hrvatskoj uče po uvezenom štivu koje potpuno negira postojanje Domovinskog rata, nivelirajući na latentan način postojanje agresora i žrtve.
M. S.