Ostajući vjerni tradiciji u Gospićko-senjskoj biskupiji, vjernici Senjskoga dekanata su 27. ožujka, na treću korizmenu nedjelju, hodočastili u gospićku katedralu. Mnoštvo vjernika iz svih župa, među kojima su se isticali ovogodišnji krizmanici, predvođeni svojim svećenicima u katedrali su najprije obavili pokorničko bogoslužje i slavlje sakramenta pomirenja, a potom je slavljena svečana koncelebrirana sveta misa koju je predvodio gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Prije euharistijskog slavlja biskupa je pozdravio dekan vlč. Silvio Milin i predstavio senjski dekanat ter se posebno zahvalio bivšemu senjskom dekanu, a sadašnjem gospićkom župniku i dekanu mons. Mili Čančaru, izmamivši time spontan pljesak svih nazočnih.
U prigodnoj propovijedi biskup Bogović je među ostalim najprije istaknuo da se Senjski dekanat može pohvaliti najbogatijom crkvenom i kulturnom prošlošću, ponajviše zbog svojega središta – grada Senja, koji je svojedobno bio samostalna biskupija i spada među starija biskupijska sjedišta. Osim toga u Senju je djelovalo najstarije visokoškolsko učilište – filozofsko-teološka škola, a senjska katedrala je jedina katedrala katoličke Crkve u kojoj se stoljećima misilo na nelatinskom jeziku. Stoga, na ovom je naraštaju da potvrdimo i svjedočimo kršćanske i humane vrjednote i da ih prenesemo na nove naraštaje, naglasio je biskup.
Govoreći u nastavku propovijedi o liturgijskim čitanjima dotične nedjelje, tj. o vodi bez koje smo žedni, bez koje se ne da živjeti, biskup Bogović je spomenuo da stariji Senjani znaju koju blagodat su predstavljale one šterne u gradu, od kojih je jednu od njih sagradio možda najveći od senjskih biskupa Mirko Ožegović, na koji je uklesana pjesnikova riječ: “Bunar ovaj vode hladne, nek te sjeća ruke radne, ruke Mirka dobrog oca, bivšeg senjskog dobrotvorca.” “Onaj koji pozna vrijednost takvih šterni, lakše će razumjeti i današnja čitanja, kako ono kada je Mojsije čudesno napojio narod u pustinji, tako i onaj prizor Isusa na bunaru sa Samarijankom. Tu Isus obećava vodu koja unosi u čovjeka vječnost. Uz takav bunar nalaze se svi oni koji se okupljaju oko oltara, koji nam predstavlja taj izvor žive vode”, pojasnio je biskup ter dodao kako ta slika Isusa koji na bunaru poučava ženu o tajnama života može vjernicima dobro poslužiti i u ovoj pastoralnoj godini koja je u Gospićko-senjskoj biskupiji proglašena Godinom župne kateheze, ili “godinom u kojoj ćemo posebno raditi na tome da svaki vjernik uz naše oltare dobije sebi shvatljivu poruku i pouku kako kroz ovaj zemaljski put doći do vječnosti. Svjesni smo svi da današnje prilike traže bolje poznavanje naše vjere. Nije dovoljno da je tumačimo samo školskoj mladeži. Potrebno je katehetskom poukom obuhvatiti sve slojeve vjernika”, posvijestio je važnu zadaću biskup Bogović, dodavši da se taj vid naglašeno očituje se i u ovom hodočašću jer su župnici posebno isticali potrebu da se u hodočašće uključe roditelji krizmanikâ, a i ostali roditelji, jer oni su ključni prenositelji vjere na nove naraštaje, u čemu će im svećenici i vjeroučitelji pomoći, “ali oni vas ne mogu nadomjestiti ni zamijeniti. Malo ćete djeci osigurati ako im pribavite blago ovoga svijeta. Njima treba osigurati blago vječnog života”, naglasio je biskup, napomenuvši u tom smislu važnost priprave za susret s papom Benediktom, pri čemu se “u ovoj krizi našega društva posebno valja posvetiti brizi za obitelji jer iz nje izlaze oni koji će nositi teret društva, a uz to je, dakako, važno naglasiti brigu za mladež, jer ona je taj novi naraštaj koji će od nas starijih preuzeti brigu i za Crkvu i za svijet.” Zato je biskup Bogović propovijed zaključio pozivom vjernicima na molitvu da taj Papin posjet doprinese i čvršćim zajedništvom našega naroda ter da biskupijska korizmena hodočašća učvrste dekanatsko i biskupijsko zajedništvo u Kristu.
Pjevanje na liturgijskom slavlju animirao je senjski katedralni zbor “Sv. Cecilija”, zajedno s nekolicinom pjevača iz drugih župa, pod vodstvom Ivana Prpića Špike, a gospićki VIS “Angelus” hodočasnike je razveselio dodatkom nekoliko duhovnih pjesama.
Anđelko Kaćunko
