Bi li zbrinjavanje otpada iz nekih drugih županija bilo opravdan potez kojim bi se riješila financijska kriza u gradu Otočcu, odnosno sanirao minus u gradskoj blagajni koji prelazi 20-tak milijuna kuna, teško je reći, no tek otvorena razmišljanja o mogućnosti prihvata komunalnog otpada iz nekog grada koji ima probleme sa zbrinjavanjem otpada ovih dana otvorilo je razne diskusije i tumačenja.
Ono što je za sada neupitno je da Grad Otočac prostornim planom u Podumu ima 18 hektara zemljišta koje je namijenjeno za gospodarenje otpadom i na kojem je izgrađeno odlagalište otpada po svim zakonom predviđenim normama.
Gradonačelnik Otočca Stjepan Kostelac kaže da će o tome odlučiti građani Otočca i da se trebaju sagledati ekonomske i ekološke opcije.
Grad Otočac zbrinjava otpad u dvije kazete koje zadovoljavaju u potpunosti naše potrebe do 2017. godine. Imamo i jednu novu kazetu koja je u potpunosti prazna i stoji neiskorištena. U dvije kazete koje koristimo može se zbrinuti 80.000 tona komunalnog otpada pri čemu su do sada one popunjene s oko 60.000 tona otpada, a to znači da će nam ta razlika od 20.000 tona biti dovoljna za zbrinjavanje otpada u slijedeće tri godine. U slobodnoj kazeti ima prostora za zbrinjavanje 50.000 tona i u Ministarstvu zaštite okoliša i Županiji znaju da imamo izgrađenu kazetu, ali da nije upotrjebljena, stoga su nas pitali što namjeravamo učiniti s tom trećom, praznom kazetom. Rekao sam da ćemo je zatvoriti praznu, kaže gradonačelnik Kostelac.
Sve tri kazete izgrađene su po svim zakonskim propisima bez opasnosti za okoliš i ako pogledamo situaciju u pojedinim gradovima koji imaju probleme sa zbrinjavanjem komunalnog otpada, u razmišljanje smo si stavili opciju moguće financijske isplativosti preuzimanja njihovog otpada. Imamo upite za zbrinjavanje otpada i do sada smo to odbijali, no razmišljamo treba li učiniti nešto drugo. Kako Makarska zbrinjava otpad u Varaždinu i plaća 1.000 kn po toni plus njihov prijevoz do Varaždina, mi bismo mogli zbrinuti njihov otpad, što bi njima bilo puno jeftinije, a i mi bismo imali financijsku korist. Ako uzmemo činjenicu da imamo prazan prostor koji će ostati neiskorišten i ako bi zbrinuli njihovih 50.000 tona otpada, mi bismo ostvarili dobit od oko 50 milijuna kuna. Treba uzeti u obzir i činjenicu da se sva odlagališta otpada u Hrvatskoj moraju zatvoriti do kraja 2017. godine, nakon čega će biti oformljeni regionalni centri za odlaganje otpada, njih desetak u cijeloj Hrvatskoj, a nama će biti najbliži Rijeka, Karlovac ili Zadar, za što ćemo morati plaćati zbrinjavanje.
Mi želimo građanima pružiti mogućnost da sagledaju komparativne razlike vezane za otpad, a poznato je da i otpad iz općine Vrhovine zbrinjavamo i riječ je isključivo o komunalnom otpadu, a ne nekakvom opasnom otpadu.
Gradonačelnik Makarske Tonči Bilić na naš upit kako komentira moguću inicijativu o zbrinjavanju makarskog otpada u Otočcu, nije krio iznenađenje, štoviše iskazao je zainteresiranost i spremnost da odmah stupi u kontakt sa predstavnicima vlasti u gradu Otočcu.
Svakako da smo zainteresirani za mogući poslovni kontakt s gradom Otočcem jer sadašnje stanje prilika sa zbrinjavanjem otpada na području Varaždina za nas više nije prihvatljivo, prvenstveno zbog velikih financijskih troškova, a potom i zbog velike udaljenosti. Odmah ću stupiti u kontakt s gradonačelnikom Otočca kako bi na obostrano zadovoljstvo pokušali iznaći određena rješenja, kazao je gradonačelnik Makarske Tonči Bilić.
Prihvaćanjem otpada iz Makarske u grad Otočac riješio bi se problem neiskorištene (prazne) kazete za otpad, a ujedno bi se i ostvarila (ne)mala financijska dobit kojom bi se „pokrpali“ više milijunski minusi u gradskoj blagajni, koji ovaj grad čine jednim od najzaduženijih gradova u Hrvatskoj. Hoće li se ovaj poslovi poduhvat između dva grada ostvariti, ostaje da odluče građani grada Otočca. Stoga nikakve odluke nećemo donositi na prečac bez sagledavanja mogućnosti sa svih aspekata, niti donijeti odluke koje nisu u interesu građana Otočca, kazao je gradonačelnik Otočca Stjepan Kostelac.
Dražen Prša
