BRINJE – Zadnji lokalni izbori donijeli su neke promjene na političkoj karti Ličko-senjske županije. Tako je nakon manje-više neovisnog kandidata Ivice Mesića na čelu Općine Brinje po prvi puta stao predstavnik Hrvatske seljačke stranke. Riječ je o Zlatku Fumiću. Ovaj 47 godišnjak sudionik je Domovinskog rata. Vodio je Poljoprivrednu zadrugu Brinje, zastupao je jednu osiguravajuću tvrtku, sudjelovao u radu Općinskog vijeća, radio je u Industrogradnji, a zajedno sa suprugom sada ima poveću farmu krava.
Od svega lošega što se Brinju i njegovim žiteljima događalo unatrag 100 godina načelnik Fumić najcrnjim smatra raseljavanje. Brinje je između dva svjetska rata živjelo preko 16 tisuća stanovnika i imalo je status kotara. II. svjetski rat prepolovio je broj stanovnika, a sukcesivno raseljavanje se nastavio i traje do današnjih dana. Zadnji je popis iznjedrio brojku od 3256 žitelja. Domaćinstva stare, a s time i količina poljoprivrednih dobara. Načelnik Fumić smatra da unatoč svemu Brinje može napredovati.
– Potencijali Općine Brinje nisu ni približno dobro iskorišteni, tvrdi načelnik. Turizam je jedna od grana gospodarstva koja svakako može dati više. Ovdje imamo četiri lovne udruge pa bi lovni turizam u svakom slučaju mogao dati bolje rezultate. S nekolicinom istomišljenika na proljeće kanimo pokrenuti Turističku zajednicu koja bi ujedinila našu turističku ponudu. Stari grad Sokolac iz vremena plemića Frankopana također je pomalo po strani. Poljoprivreda također ne daje niti približno svojim potencijalima. Kao primjer spomenut ću da smo sa 3 000 muznih krava pali na svega 800 grla. Ovaj nesrazmjer dovoljno govori. Jedan od razloga su staračka domaćinstva, ali i otkupne cijene mlijeka koje su preniske. Ljudi su zato razočarani i zato se smanjuje broj stoke i gase se farme. Imamo dvije registrirane mini-sirane, ali su vlasnici također razočarani okolnostima pod kojim posluju, kaže načelnik Fumić koji dodaje kako on nije pesimist unatoč trenutnoj situaciji. Iskorištavanje šumskih bogatstava Fumić također smatra nedovoljnim jer nema proizvodnje, već se vrši samo sječa i odvoz trupaca.
– Nadam se da će se otvoriti bio-elektrana u Lučanima gdje bi se iskoristio šumski otpad. To bi značilo i nova radna mjesta. S obje strane auto-ceste A-1 kod čvorišta Žuta Lokva gospićki poduzetnik Mile Binički započeo je izgradnju dvaju hotela. Tu će posao naći do 50 ljudi. U Križpolju bi se trebala graditi postrojenja za proizvodnju bio plina. Ovaj projekt tek treba dobiti zeleno svjetlo struke u svakom segmentu, a obavezni smo razgovarati i s mještanima. Neki od njih se potpuno neopravdano boje zagađivanja. Angažirali smo i odlazak 50-ak mještana u Vrbovec gdje već radi jedna takva tvornica. Riječ je o ekološkoj proizvodnji pa su zagađivanja isključena. Investitori ovoga pogona su hrvatski poduzetnici To bi u konačnici značilo otvaranje 15-ak novih radnih mjesta i ulaganja oko 7 milijuna kuna. Otvori li se u naredne 2-3 godine 70 i više radnih mjesta na području naše općine bit će to prvi značajniji uspjeh u tom smislu od rata na ovamo.
Načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić nije želio komentirati rad svojeg prethodnika. Korektno je isticao kako je svaki načelnik bilo koje općine u Hrvatskoj zacijelo radio kako je najbolje znao i mogao, a na nečije bolje ili lošije rezultate često su utjecali i brojni vanjski faktori. Kao i posvuda u Hrvatskoj otvaranje novih radnih mjesta bilo bi jamstvo bolje sutrašnjice. Mladi ljudi s područja Brinja, baš kao i njihovi vršnjaci iz cijele Hrvatske, ne mogu čekati dva ljetna mjeseca da bi pronašli kakav-takav posao na moru i tako olakšali svoje uzdržavanje koje njihovi roditelji sve teže financiraju. Bolje dane svi čekamo s čežnjom, ali oni nekako kasne. Čak i u Europskoj Hrvatskoj i Brinju koje traži bolje mjesto pod Suncem.
M. S.
