GOSPIĆ – Dugogodišnji gradonačelnik Grada Gospića Milan Kolić u prvom je krugu lokalnih izbora izabran za novog župana Ličko-senjske županije. U svojim prvim istupima župan Kolić je isticao potrebu da se s još većim intenzitetom nastavi s poslom gdje je stao njegov prethodnik Milan Jurković. U tom se smislu često provlačila infrastruktura, potka neophodna za razvoj nekog područja.
– Izgradnja infrastrukture jedan je od osnovnih preduvjeta za sveukupan pa i gospodarski razvoj područja županije, a uloga županije u realizaciji projekata razvoja svih vidova infrastrukture (prometne, komunalne, obrazovne, zdravstvene, socijalne i kulturne) je značajna. Sve započete projekte razvoja svih vidova infrastrukture dovršit ćemo u što je moguće skorijem roku: izgradnju pilot polja za navodnjavanje na području grada Gospića i Novalje, plinofikaciju dijela Ličko-senjske županije, izgradnju doma za stare i nemoćne u Gradu Senju.
Osim toga ističem i nekoliko razvojnih projekata u pripremi:
– Izgradnja centra za gospodarenje otpadom
– Izgradnja nekoliko novih važnih prometnica kao što su auto-put Žuta Lokva – Rijeka, poveznica granice BiH s autoputom A1 u južnom dijelu županije, i izgradnja turističke poveznice između autoputa A1 preko Krasna do Svetog Jurja.
– Daljnja izgradnja obrazovne infrastrukture – uvođenje novih srednjoškolskih programa prilagođenih potrebama na tržištu rada, uvođenje novih stručnih studija i jednog specijalističkog studija na našem veleučilištu Nikola Tesla
– Daljnja izgradnja i modernizacija zdravstvenog sustava na području županije.
Sve navedeno preduvjet je i demografske obnove županije kao osnove za gospodarski razvoj ovog kraja, koja je već desetljećima naš najveći problem.
– Je li Ličko-senjska županija u dovoljnoj mjeri iskoristila svoje gospodarske potencijale?
– Uvjeren sam kako gospodarski potencijali ove županije danas nisu dovoljno iskorišteni i to je ključna činjenica na čijoj promjeni ću raditi u svome mandatu.
U proteklom razdoblju na području Ličko-senjske županije izvršene su brojne pripreme za bolje korištenje razvojnih potencijala županije u suvremenim uvjetima tržišnog poslovanja. Jedinice lokalne samouprave u suradnji sa Županijom izvršile su pripreme ili su izgradile poslovne zone spremne za prihvat investitora i pri tom odredile djelatnosti koje se u tim zonama mogu obavljati. To su primarno djelatnosti prerađivačke industrije na bazi postojećih prirodnih resursa na području županije, i djelatnosti bez štetnog utjecaja na okoliš. Ličko-senjska županija svoj budući gospodarski razvoj treba graditi upravo na korištenju razvojnih potencijala ovog prostora, a jedan od njih svakako je geostrateški prometni položaj ove županije. Ličko-senjska županija poveznica je Hrvatskog sjevera i juga, a središte Županije gotovo jednako je udaljeno od tri vodeća trgovačka središta u RH (Zagreb, Rijeka i Split). U krugu od 100 km od grada Gospića nalaze se još tri velika gradska centra (Zadar, Karlovac i Bihać) do kojih iz Županije postoje vrlo kvalitetne prometne veze.
Osim toga ona pripada i ekološkoj jezgri Republike Hrvatske budući su naša tla među najčistijima u Europi, pa se razvoj poljoprivrede, posebice ekološke koja osigurava visoku tržišnu vrijednost proizvoda nameće kao razvojni prioritet. Tomu treba pridodati nekoliko projekata brendiranja poljoprivrednih proizvoda s područja županije (lička janjetina, lički krumpir, lički škripavac) čijim dovršenjem će se stvoriti uvjeti za lakši nastup naših proizvođača na zahtjevnom tržištu europske unije i pravedno vrednovanje naših izuzetno kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Gotovo 30% cjelokupne površine županije zaštićeno je nekim vidom zaštite. Tako se na području županije nalaze i 3 nacionalna parka pa je stoga ovaj prostor i kao spoj mora i kopna izuzetno turistički atraktivan. Ta činjenica stvara uvjete za uspjeh različitih započetih projekata u turizmu kako na kontinentalnom tako i u primorskom dijelu županije.
– Rekordi u turističkom smislu stigli su iz važnijih destinacija: Senja, Novalje, Karlobaga, Gospića… Plitvička jezera ponovno su priča za sebe. Čini se turizam izbija u prvi plan kao gospodarska grana.
– Turizam uvijek spominjemo kao granu gospodarstva čija je važnost nemjerljiva. Vidimo da je porast broja turističkih noćenja i dolazaka turista na području Županije svake godine sukcesivno raste. Županija je dosegnula brojku od 1,8 milijuna kuna ostvarenih noćenja što je 7,5 % više u odnosu na prethodnu godinu i gotovo 2 % više od porasta broja noćenja na nivou RH. U proteklih 10 godina ukupan broj postelja u Ličko-senjskoj županiji povećan je 60%, tako danas Ličko-senjska županija raspolaže sa ukupno 33.831 postelja. Od ukupnog broja soba u Županiji 63,2 nalazi se u privatnom smještaju, a 36,8% u kolektivnom. Strateški resurs za razvoj turizma u Ličko-senjskoj županiji je visoko vrijedan prostor. Mi smo prema broju i raznovrsnosti zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta na čelnoj poziciji među županijama. U našoj županiji nalazi se 58 % površine svih nacionalnih parkova i parkova prirode u RH. Nacionalni parkovi Plitvička jezera, Paklenica i Sjeverni Velebit te Park prirode i svjetski rezervat biosfere Velebit potvrđuju da su čist, nezagađen i rijetko naseljen prostor glavna turistički razvojna prednost ove Županije, te stoga naše napore usmjeravamo u cilju zaštite ovog prostora na dobrobit turističkog razvoja kao i kvalitete života naših stanovnika. Ističem da je u 2012. godini ukupno 51% dolazaka i 24% noćenja ostvareno na kontinentalnom dijelu Županije. Najznačajnija turistička odredišta na kontinentalnom dijelu Županije jesu općina Plitvička jezera s ukupno 2.926 postelja i grad Gospić s 457 registriranih postelja. Glavni element vizije razvoja turizma naše Županije je pružanje jedinstvenog turističkog doživljaja na osnovi bogatstva i raznolikosti turističkih resursa na ovom području i osiguranje preduvjeta za razvoj turizma kao cjelogodišnje aktivnosti. Pri tom prvenstveno težimo uvođenju novih proizvoda i doživljaja koji bi smanjili ovisnost turizma ovog područja o suncu i moru i povećanju udjela domaćih proizvoda u turističkoj ponudi Županije.
– Minski zagađene i sumnjive površine i dalje su veliki problem.
– Ličko-senjska županija je i danas je područje s najvećom površinom minski sumnjivog prostora. Na kraju Domovinskog rata površina MSP bila je gotovo 200 km2. Ukupna površina minski sumnjivog prostora na području Županije danas iznosi oko 150 km2 ili 2,8 posto ukupne površine Županije. U proteklih pet godina godišnje je prosječno razminirano oko 4 km2 minski sumnjivog prostora, a ja ću se zalagati da barem četvrtina preostalog minski sumnjivog prostora do kraja mog mandata bude očišćena od mina. Problem miniranosti u Ličko-senjskoj županiji zaista je veliki – od 12 jedinica lokalne samouprave čak 9 na svom području ima veće ili manje površine pod minama, pri čemu daleko najveći minsko sumnjivi prostor nalazi se u gradu Gospiću (57 km2), slijedi grad Otočac sa 31,6 km2 minski sumnjivog prostora. Od ukupne minski sumnjive površine 0,5% otpada na građevinsko područje naselja, 9% na poljoprivredne površine, a 90,5 % na šumske i ostale.
– I za kraj…
– Na koncu mojega mandata našu županiju vidim prije svega kao županiju sretnih i zadovoljnih ljudi u kojoj je ostvaren zavidan stupanj socio-ekonomskog razvoja na temelju realiziranih projekata razvoja gospodarstva i prateće infrastrukture korištenjem vlastitih resursa za razvoj posebice poljoprivrede, prerađivačke i drvne industrije i turizma kao najperspektivnije gospodarske grane uz očuvan okoliš i prirodna bogatstva ove županije. Postignuti razvoj ostvarit ćemo i uspješnim korištenjem sredstava strukturnih fondova Europske unije, za realizaciju razvojnih projekata čiji će predlagatelji i nositelji biti i jedinice lokalne samouprave na području Županije i Ličko-senjska županija. To su uglavnom projekti razvoja komunalne i društvene infrastrukture, a Županija upravo započinje pripremu dva velika razvojna projekta (Poslovno-razvojni centar Ličko-senjske županije i Centar izvrsnosti za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost). Značajan doprinos navedenom osigurat će i realizacija nekoliko velikih državnih projekata kao što su izgradnja hidroelektrane Kosinj 2 i Senj 2, te dovršetak procesa razminiranja naše Županije, kao preduvjet sigurnosti stanovništva, ali i ravnomjernog gospodarskog razvoja. Na čelu sam dobrog tima i uvjeren sam da ćemo realizirati sve ovo o čemu sam govorio!
M. S.
