Do 31. siječnja 1998. godine prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju u starosnu mirovinu se odlazilo s 40 godina mirovinskog staža i 60 godina života (muškarci), odnosno s 35 godina mirovinskog staža i 55 godina života. U prijevremenu starosnu mirovinu moglo se s pet godina manje mirovinskog staža i godina života. Za svaku godinu života do uvjeta dobne granice za starosnu mirovinu, za svaku godina ranijeg umirovljenja mirovina se umanjivala za 1,33 posto ili 6,65 posto za pet godina. Nakon što je korisnik prijevremene mirovine navršio potrebne godine života za starosnu mirovinu, ta «kazna» se ukidala.
Od 1. siječnja 1999. godine u okviru mirovinske reforme novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) donio je niz restriktivnih odredbi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. U prijelaznom razdoblju od 1999.-2009. svake godine su se, po šest mjeseci, povećavale potrebne godine života i mirovinskog staža za obje te kategorije. Uz to, za svaku godina ranijeg umirovljenja mirovina se umanjivala za 4,08 posto ili za pet godina 20,4 posto. Ipak, najteža kazna je bila da to umanjenje traje do kraja života! Taj postotak je upornom borbom HSU-a od 1. siječnja 2008. smanjen na 1,8 posto godišnje ili maksimalno devet posto za pet godina ranijeg umirovljenja.
Zašto se odlazi u prijevremenu mirovinu?
Do kraja 2010. prema ZOMO-u pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža (muškarac), odnosno 55 godina života i 30 godina staža (žena). Odlukom Ustavnog suda od 18. travnja 2007. godine uvjeti umirovljenja za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu žena, moraju se izjednačiti s muškarcima, a Vlada RH predlaže prijelazno razdoblje od 2011.-2020. godine.
Kretanje korisnika prijevremenih mirovina u razdoblju 2007.-2010.
| Broj korisnika | Prosječan staž | Prosječna dob | Prosj. mirovina | indeks | |
| 1.-6.2007. | 2.855 | 34 god 09 mj | 59 god 00 mj | 1.452,91 | 100 |
| 1.-6.2008. | 3.959 | 35 god 00 mj | 59 god 03 mj | 1.813,22 | 139 |
| 1.-6.2009. | 5.425 | 36 god 00 mj | 59 god 05 mj | 2.054,05 | 137 |
| 1.-6.2010. | 9.544 | 34 god 10 mj | 59 god 08 mj | 2.209,99 | 176 |
Gubitak radnih mjesta zbog ratnih razaranja, privatizacijske pljačke, tehnološkog viška, restrukturiranja ili recesije uzrokovalo je odlazak u prijevremenu mirovinu. Osobe koje su blizu prijevremene mirovine (a više ne rade) ispunjavaju uvjete prava na novčanu naknadu od Zavoda za zapošljavanje sve dok ne ispune uvjete za prijevremenu mirovinu. Nakon toga se prestaju voditi u evidenciji nezaposlenih, gube pravo na naknadu i što im drugo preostaje, nego odlazak u prijevremenu mirovinu.
U slijedeća dva primjera je izračun razlike između starosne i prijevremene mirovine za osiguranike koji su u cijelom radnom vijeku imali prosječnu plaću u RH, pa su za svaku godinu staža dobili jedan (1) prosječan bod (40 godina staža = 40 osobnih bodova).
Starosna i prijevremena starosna mirovina – umanjenje s 9% i prijedlog umanjenja s 20,4%
| spol | Starosna M=40/Ž=35 | S –5 g staža M=35/Ž=30 | prijevrem. s –9% | razlika mirovine | manje u % | prijevrem. s –20,4% | razlika mirovine | manje u % |
| 1. | 2. | 3. | 4. | 5=2-4 | 6. | 7. | 8=2-7 | 9. |
| muškarac | 2.334,80 | 2.042,95 | 1.859,08 | 475,72 | 20,37% | 1.626,19 | 708,61 | 30,35% |
| žena | 2.042,95 | 1.751,10 | 1.593,50 | 449,45 | 22,00% | 1.393,88 | 649,07 | 31,77% |
Za 5 godina staža manje mirovina je s –9% manja 20-22%, a s –20,4% za 30-32%!
HSU je odlučno protiv povećanja postotka smanjenja prijevremenih mirovina, jer su ti radnici već kažnjeni gubitkom radnih mjesta, jer to nije većinom njihov osobni izbor. Nedopustivo je, nesocijalno i ustavno upitno oduzimanje dijela onoga što je pošteno zarađeno u radnom vijeku, posebno ne doživotno, kako ima sadašnjih 93.574 korisnika prijevremene mirovine.
GLASNOGOVORNICA
Branka Valentić
