Na slikovitim Plitvičkim jezerima, među zelenilom i tirkiznim vodama, krije se priča o geološkim promjenama koje su oblikovale današnji izgled ovog raskošnog krajolika. Jezero Kozjak, najveće i najdublje u sustavu Plitvičkih jezera, danas predstavlja središnju atrakciju parka s turističkim brodovima koji klize preko njegove površine. No, Kozjak nije oduvijek bio ovakav.
Do prije otprilike 400 godina, na mjestu Kozjaka bila su dva odvojena jezera, razdvojena impresivnom sedrenom barijerom širokom oko 400 metara i visokom oko 36 metara. Danas je ta barijera potopljena i nalazi se šest metara ispod površine vode, vidljiva samo u sunčane dane s palube panoramskog broda.
Nekadašnja barijera, poznata kao Kozjački mostovi, rasla je brže od okolnih, uzrokujući podizanje vodostaja susjednog jezera. Kada je voda konačno prelila uzvodnu barijeru, dolazi do geološkog obrata – oba jezera spajaju se u jedinstveni Kozjak. Zanimljivo je da najnovija istraživanja sugeriraju kako bi odlamanje dijela barijere moglo biti pravi uzrok ovih dramatičnih promjena, umjesto postupnog porasta vode.
Ronilačka istraživanja potopljene barijere 2019. godine otkrila su točku na kojoj je vjerojatno došlo do odlamanja, stvarajući kanal dubine 4 metra koji je transformirao geografiju jezera. Ovo otkriće pruža nove uvide u hidrološke procese koji su oblikovali ovo područje.
Napuknuća sedrenih barijera nisu česta, no nisu ni neuobičajena koliko se može pomisliti. Ekstremni vremenski uvjeti, poput velikih promjena temperature i oscilacija u vodostajima, mogu dovesti do geoloških promjena koje iz temelja mijenjaju izgled i funkciju ekosustava.
Otkrivene tajne pod vodom Plitvičkih jezera samo naglašavaju koliko prirodne sile mogu biti neuhvatljive i koliko su promjene koje one donose neminovne, potvrđujući Plitvička jezera kao mjesto ne samo velike prirodne ljepote, već i značajnog znanstvenog interesa.
L.O.
