JADOVNO – Na komemoraciji žrtvama ustaškog logora Jadovno održanoj prije nekoliko dana kod gubilišta Šaranova jama predsjednik «Udruženja rodbine ubijenih ’41.» Dušan Bastašiću svojem se govoru osvrnuo na «istorijske činjenice» kako nitko iz Jadovna, tko je sudjelovao u tome pogromu, nikada nije o tome javno govorio. U ime tih «činjenica» valja znati da nitko od mještana toga sela nije sudjelovao u zločinima što su ga zauvijek obilježili. Ipak, godinama poslije rata na spomen podrijetla vezanog uz Jadovno nastajao bi tajac. Stigmatizirani do krajnosti, Jadovničani su počesto kazivali da su iz obližnjeg Trnovca. U vremenu između zadnjih dvaju ratova selo su napustili zamalo svi stanovnici. Neki su umrli, većina ih se iselila. U Jadovnom sada žive samo Antona (86) i supruga mu Katarina (77) Novačić. Skupina mladih ljudi okupljeni u udrugu «Jadovno» danas pokušava vratiti barem dio izgubljenoga. Sagrađeno je nekoliko vikendica, obnavljaju se stari narodni običaji, izgrađena je biciklistička staza, pokrenuta JE web-stranica… Na ulazu u zamalo pusto selo udruga je istaknula tablu s natpisom «Dobro došli u Jadovno». U očima organizatora nedavne komemoracije ta je dobrodošlica shvaćena potpuno drukčije i danima uoči okupljanja zvonili su mobiteli članova udruge Jadovno Iz Srpskog narodnog foruma tražilo se da se tabla dobrodošlice makne ili barem prekrije jer vrijeđa žrtve. S obzirom da je prosjek starosti članova udruge «Jadovno» jedva 30-ak godina s pravom su se zapitali nisu li i oni stigmatizirani kao njihovi preci, kao cijelo selo? Kada bismo na takav način tretirali svako stratište i područja masovnih grobnica natpisi dobrodošlice nestali bi sa ulaza u Madrid, Berlin, Rim, Beograd, Maribor, Bleiburg, Gospić…
Gospićka je HVIDRA uz pijetet ubijenim žrtvama u logoru Jadovno naglasila potrebu da se ti strašni događaji i nedužne žrtve nikada ne zaborave niti ne ponove. U svojem su reagiranju ponovili kako su ponosni na svoj grad i Domovinu Hrvatsku koju su obranili od četnika. Upravo im zato smetaju šajkače i kokarde, bez obzira imale one na sebi onaj zloglasni natpis «Sloboda ili smrt» u koji su se kleli ubojice i palikuće đenerala Draže Mihajlovića. Smatraju da takvim obilježjima nije nigdje mjesto, a najmanje u Hrvatskoj i na komemoracijama. Hrvatska je policija s komemoracije na Jadovnom udaljila djevojku koja je na glavi imala šajkaču sa srpskim državnim grbom. Neki su se srbijanski, pa i hrvatski stručnjaci «za sve i sva», usprotivili postupanju naše policije jer «kokarda nije bila četnička». Ukoliko slovo «u», stilizirano ili sasvim obično i u svakoj prigodi ( pa i na natpisu «Dobro došli u Jadovno») vrijeđa osjećaje Srba, onda su organizatori skupa trebali znati da je šajkača (kreirana u Beču, a obljubljena u Srbiji) bila jedno od obilježja četničkih postrojbi koje su provodile naredbu Draže Mihajlovića pod službenim nazivom «Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina». Krvavu su cijenu te naredbe platile desetine tisuća Hrvata i Muslimana po Srbiji, BiH i Hrvatskoj. U četiri autobusa koja su iz Republike Srpske dovezla sudionike zadnjega skupa našao se jedan bradati mladić koji je na sebi nosio majicu s likom svojega idola đenerala Draže. Na primjedbu postarijeg antifašiste mladić je, bojeći se policije, majicu skinuo i samo je okrenuo da se ne vidi Dražin lik s šajkačom i kokardom. Onaj isti lik što je zajedno s Njemcima i ustašama provodio torture tijekom nekoliko neprijateljskih ofenziva, pa i nakon konca II. svjetskog rata. Hodočasnici su na Jadovno pristigli iz BiH-entiteta u kojemu je u selu Udrulje načinjen Dražin Memorijalni kompleks i gdje kipovi tog «antifašiste» niču na svakom koraku. Kao rediciv cijele iskrivljene povijesne istine. Možda stoga ove godine niti jedan sudionik komemoracije nije na glavi imao partizansku kapu s crvenom zvijezdom. A možda je cijeli cirkus stvoren i kao podsvjesna kompenzacija činjenice da su najbrojniji hodočasnici u Jadovno stigli iz samozvane države stvorene na genocidu Srebrenice. A tabla «Dobro došli» na ulazu u Jadovno smeta im jer stigmatiziranje treba svako malo obnoviti, uz tzv. antifašističke poruke i podsjetnik »genocidnim Hrvatima».
M. Smolčić
