Tema o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori je dugoročna strategija ekološkog pristupa u proizvodnji električne energije. Ona se očituje u brojnim projektima koji će nam dati puno više energije iz obnovljivih izvora, a da Hrvatska pri tome ostane „zelena“. Jedan od takvih projekata je izgradnja HES „Kosinj“ i HE „Senj 2“ koja je ujedno i najveći HEP-ov projekt od osamostaljenja Hrvatske. Vodeni potencijal rijeke Like i Gacke na ovaj će se način dvostruko iskoristiti. Sve ima svoju cijenu pa će se za HES „Kosinj “ izgraditi nova brana, a pod akumulacijskim jezerom nestat će naselja Gornji Kosinj i Mlakva, čija depopulacija neprekidno traje stoljećima pa je danas, s nedavnih 2 000 stanovnika, spao na njih manje od 90. Dobar dio ove priče vezan uz naselja je Kosinjski Bakovac čiji vrijedni OPG-i neće imati egzistencijalnih problema jer će im imanja ostati van dosega novog jezera.
Nova cesta kao nukleus revitalizacije i izgradnje na području Kosinja
Tehnički gledano, Hrvatska elektroprivreda je ove godine pokrenula realizaciju druge faze hidroenergetskog sustava Senj. Sastoji se od dva segmenta: Hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW i investicijske vrijednosti 3,4 milijarde kuna. Do kraja godine HEP će investirati oko 400 milijuna kuna, a već u ovom trenutku na projektu radi više od tisuću ljudi. Ovdje istaknimo izgradnju spojne ceste Studenci-Sklope i nadvožnjaka iznad željezničke pruge kod Studenaca. Bit će to konačno jedna kvalitetna prometnica koja će zamijeniti usku i krivudavu cestu koja prometno dominira ovih krajem već pet dekada.
Razvoj ovih značajnih projekata uz prekide traje već više desetljeća. Za početak ove priče trebalo je ishoditi brojne dozvole i pozitivna mišljenja struke. Kako tehničke, arhitektonske i građevinske, tako i povjesničara, ekologa, lokalne zajednice… Dobivena su pozitivna rješenja o prihvatljivosti obaju zahvata za okoliš i ekološku mrežu, ishođene lokacijske dozvole, i to 2019. za HES Kosinj, a ove godine za HE Senj 2.
Lika je postala najveća „zelena pustinja“ u Hrvatskoj
Lička je regija zadnjih desetljeća demografski i gospodarski usnula. Pola stoljeća ovdje nije bilo većih projekata i investicija, depopulacija započeta ’70.-ih godina uzela je maha, sela su ostarjela, mladi su se iselili i egzistenciju potražili u većim gradovima ili izvan Hrvatske. Bez kvalitetnih prometnica kosinjska regija je već godinama „slijepo crijevo“ odakle ljudi doslovno bježe. U svibnju ove godine započela je realizacija projekta na izgradnji ceste od naselja Studenci do postojeće hidroelektrane Sklope. U javnosti je malo (ili nimalo) poznato kako će tih osam kilometara nove spojne ceste biti prva prometnica koja će ovom dijelu Like dati na značaju, povezati ljude i naselja, omogućiti normalnu cestovnu komunikaciju. HEP ovu dionicu naziva „zamjenskom“. Čini kako je ovaj termin čist eufemizam kada se zna da i danas kroz mnoga naselja do HE „Sklope“ vodi uska, krivudava cesta na kojoj se dva automobila malo teže mimoilaze. Veći dio ove stare prometnice od raskršća naselja Lastavice do Mlakve nestat će pod novim jezerom. Nova cesta će biti javnog karaktera, otvorena za promet svim korisnicima. Nominalni je investitor Općina Perušić, ali izvođenje radova financira HEP.
Ovoga mjeseca je u sklopu projekta otvoreno još jedno gradilište. Riječ je o izgradnji stambene zgrade u Perušiću. Osim što je srušena derutna zgrada bivše Ekonomske škole da bi se izgradilo 28 stanova u kojoj će HEP osigurati smještaj socijalno ugroženih stanovnika koji će se zbog buduće akumulacije iseliti iz kuća u kojima sada žive, nadomak te lokacije izgrađeno je novo parkiralište. Važno je po tome što je ondje osigurano napajanje za elektro-automobile, prvo na ovome području. Budućnost je već počela…
U suradnji s HEP-om
