U sljedeće tri godine u državnom proračunu nema prostora za povećanje plaća za oko 240 tisuća zaposlenih u javnom sektoru, a isti su izgledi i kad je u pitanju povećanje, odnosno usklađivanje mirovina za više od 1,2 milijuna umirovljenika. Ako država ne želi drastično povećavati, umjesto planiranog smanjenja, proračunski minus i zaduženje, primanja oko milijun i pol građana u sljedeće će tri godine ostati na razini iz 2008. godine, odnosno neće se mijenjati ukupno šest godina.
Pokazuju to Vladine smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2012. do 2014. godine prema kojima će proračun u 2012. godini rasti samo za 2,7 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu. Kako će samo kamate koje država u sljedećoj godini treba otplatiti biti za dvije milijarde kuna veće nego u ovoj godini, jasno je da će one »pojesti« razliku i da prostora za povećanje plaća i mirovina nema. Slično je i u godinama koje slijede nakon toga, u 2013. godini proračun će, u odnosu na prethodnu godinu rasti za tri milijarde kuna, a na povećanje izdataka za kamate potrošit će se više od polovice tog novca.
Sređivanje neravnoteža
Na određeni način priznaje to i Vlada u svom dokumentu u kojem navodi da se fiskalni prostor, odnosno dodatni novac koji će donijeti gospodarski rast mora iskoristiti za zatvaranje fiskalnih neravnoteža, što znači da će se dodatni prihodi koristiti za smanjenje deficita i usporavanje rasta javnog duga. Puno otvorenije od Vlade u Smjernicama o tome govori premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević .
– Nije to u Smjernicama otvoreno rečeno, ali potpuno je jasno da su planovi o smanjenju deficita i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u ostvarivi jedino ako se ostali rashodi ne povećavaju. Sav prirast zbog ekonomskog rasta otići će na kamate, a ne treba zanemariti ni povećanje troškova pridruživanja Europskoj Uniji, niti rast troškova mirovina zbog sve većeg broja umirovljenika. Tako da prostora za rast plaća i mirovina ako se rashodi žele zadržati na planiranim razinama nema, kaže Lovrinčević.
Vlada je pak u svome dokumentu istaknula kako je i bez usklađivanja mirovina i desetpostotnog smanjenja povlaštenih mirovina, trošak njihove isplate od 2008. godine zbog porasta broja umirovljenika povećan za oko 2,4 milijarde kuna.
Lovrinčević kaže da bi sve osim zamrzavanja troškova plaća i mirovina u sljedeće dvije do tri godine značilo povećanje javnog duga, što bi dovelo u pitanje kreditni rejting zemlje, a time se ugrožava i tečaj kune, odnosno jača pritisak na devalvaciju kune.
Obmana birača
Dvije najjače stranke u zemlji dosad su govorile o tome da smanjenja plaća i mirovina neće biti kad je u pitanju sređivanje javnih financija, ali što će se u budućnosti događati s plaćama i mirovinama nitko od njih nije najavljivao.
– Nijedna se stranka o tome dosad nije eksplicite izjasnila iz čega se može iščitati da pokušavaju obmanuti birače, s obzirom da nije moguće očuvati stabilnost javnih financija, stabilizirati javni dug i povećavati plaće i mirovine, upozorava Lovrinčević.
No, Vlada se obvezala da će nakon dva kvartala u kojima gospodarstvo bude raslo po dva posto, plaće, odnosno osnovice za plaće u javnom sektoru, povećati za šest posto, što znači da se trošak zaposlenih više neće moći zadržati na razini od oko 23 milijarde kuna. Mirovine pak godišnje koštaju oko 37 milijardi kuna, a usklađivanje od primjerice 2,5 posto značilo bi povećanje troškova za oko milijardu kuna, a kod svakog sljedećeg usklađivanja taj bi trošak rastao. Uz stope rasta od tri posto koliko Hrvatska može postizati u sljedeće dvije do tri godine, bez povećanja javnog duga, a time i deficita, prostora za rast mirovina i plaća, koje će u ovoj godini odnijeti više od polovice proračuna, zaključuje Vladin savjetnik, naprosto nema.
Jagoda Marić / Novi list
